Večni život je moguć?

Meduze su organizmi čije se prozirno telo sastoji od 98% vode. Pored toga, telo meduze se sastoji iz dva sloja ćelija, ektodermis spoljašnji sloj ćelija i endodermis, koji predstavlja unutrašnji sloj ćelija. 

U obliku su zvona, koje se sastoji iz dva dela: eksumbrele – koja je spoljašnji, ispupčeni deo i subumbrele – koja predstavlja unutrašnji, udubljeni sloj. Na subumbreli se nalazi i usni otvor pomoću kojeg se meduze hrane.

Predstavljaju slobodnoplivajuće forme žarnjaka (Cnidaria). Razlikuju se od sesilnih polipa, ne samo po mobilnosti, već i po tome što se odlikuju polnim razmnožavanjem.

 


Turritopsis dohrnii, besmrtna meduza


 

Smena generacija

 

Kako se odlikuju polnim razmnožavanjem, znači da se u okviru meduza razlikuju mužjaci i ženke. Međutim, razlika na morfološkom nivou nije uočljiva, tako da se razlikuju samo po tipu polnih ćelija koje proizvode – spermatozoidi i jajne ćelije.

Karakterišu se spoljašnjim tipom oplođenja, gde se u spoljašnju sredinu (vodu) izbacuju polne ćelije. Nakon spajanja polnih ćelija nastaje larva koja se naziva planula. Planula će jedno vreme plivati, nakon čega će pasti na dno i pričvrstiti se za njega, pri čemu se razvija polip.

 


Smena generacija kod Cnidaria








Specifična odlika

 

Jeste posedovanje žarnih ćelija. Po ovom tipu ćelija su i dobile naziv, Cnidaria ( gr. cnidae – žara, kopriva). Žarne ćelije se sastoje iz kapsule u kojoj se nalazi končić na čijem kraju je bodlja, a imaju funkciju produkcije otrovnih supstanci koje mogu delovati parališuće i na čoveka. Kada se žarna ćelija jednom upotrebi, ona biva odstranjena i zamenjena novom.    


Šema knidocite (žarne ćelije)




 

Turritopsis dohrnii – besmrtna meduza

 

Ova vrsta je prvi put opisana 1880. godine u Sredozemnom moru. Morske vrste se nazivaju još i ,,autostoperi”. Razlog za ovakav naziv, jeste to što su našle način kako da se prevezu sa jednog mesta na drugi. Naime, one nađu mesto na teretnim brodovima gde borave određeno vreme i preživljavaju vrlo lako u takvim uslovima.

 

Ove meduze lako nađu ‚‚prevoz” na teretnim brodovima

 

Međutim, posebna karakteristika ove vrste, jeste što ona može da se vrati u svoj polipoidni stadijum iz stadijuma meduze, što bi predstavljalo ,,starenje unazad”. Zbog ove sposobnosti se još nazivaju i ,,besmrtnim” meduzama. 




Mehanizam koji stoji iza ,,besmrtnosti”

 

To je ćelijski mehanizam koji se zove transdiferencijacija. Naime, adultna ćelija koja je specijalizovana za određeno tkivo može postati potpuno drugačije diferencirana i specijalizovana ćelija. Na posebno efikasan način se ova ćelija reciklira. Ovaj proces se dešava kada je meduza iz nekog razloga ugrožena; to može biti nedostatak hrane, starost, povreda i slično. 

 

Specifičnosti živitnog ciklusa besmrtne meduze

 

Kada je otkriven ovaj proces, naučnici su bili oduševljeni. Dr Lisa-ann Gershwin rekla je da je ovo otkriće jedno od najznačajnijih u našem dobu.

Kada se transdiferencijacija ,,aktivira”, zvono meduze i njene tentakule (pipci) propadaju i ona pada na dno, pričvršćuje se za njega i prelazi u stanje polipa.Iz polipa će se opet razviti meduza, i ovaj proces se može dešavati iznova i iznova.

Ovaj proces se takođe javlja i kod vrste Aurelia aurita.

 

Aurelia aurita

 

Otkriće ovog procesa je veoma značajno za medicinu. Načini na koje bi sam proces mogao biti korišćen se još uvek otkrivaju, ali se veruje da ima veliki potencijal.





Izvori: