Zerowaste način života – naša planeta je u trci sa vremenom

Da li mislite da biste mogli da živite svoj život bez bacanja smeća? Jeste li znali da prosečan amerikanac dnevno izbaci oko 4.4 kilograma smeća? Statistika kod nas i u ostalim državama sveta verovatno nije mnogo drugačija, a reciklira se veoma mali deo ukupno bačenog smeća.

Zato je započet zerowaste pokret. Cilj je da se smanji kupovina, samo na ono što nam je neophodno, da ponovo koristimo sve od odeće do papira, koliko god možemo, recikliramo ostatak i kompostiramo organsko.

Deponija na Vinči

 Šta je zapravo zerowaste stil života?

Zerowaste kao društveni pokret, pokret nula otpada ili život bez otpada, osnovan je od strane pojedinaca koji su shvatili koliko savremeni potrošački način života šteti planeti, a i nama samima. Od nastanka i početka široke upotrebe plastike, naše društvo nije uspostavilo pravila na osnovu kojih bi se proizvodi ponovno koristili, već čim je nešto upotrebljeno, isto je i bačeno. Uprošćeno, cilj ovog pokreta jeste da se ništa od otpada ne šalje na deponije. Na kraju da se dođe do toga da otpad ne postoji. Isto kao i u prirodi, svi resursi se obnavljaju konstantno, već milijardama godina. Zašto i mi ne bismo napravili takav sistem?

Prikaz pojedinih zero waste proizvoda

Danas funkcionišemo po principima i sistemu linearne ekonomije. Dakle, šta je kupljeno, bačeno je. Upravo je širi i pravi smisao ovog pokreta da preusmeri društvo u smeru kružne ekonomije. Ona podrazumeva da se stvarima, uključujući odeću, obuću, hranu i razne druge proizvode, umesto jednokratne, može naći ponovna upotreba, ili se one mogu reciklirati i kompostirati. Svakako, da budemo svesni toga da se stvari mogu koristiti više puta i da njihovo bacanje znači trovanje i planete i nas samih.

Kako nam deponije i plastika uništavaju planetu?

Deponije, prevelika potrošnja proizvoda, mikroplastika, ostrva otpada u našim okeanima… Samo su neki od ozbiljnijih problema sa kojima se suočavamo danas. Razlog za nastanak ovog pokreta je da se zaustavi njihov dalji razvoj, da se spreči dalje uništavanje i trovanje planete Zemlje.

Najčešći otpad su jednokratne plastične ambalaže

Da li ste znali da su deponije otrovne? Verovatno da. Ali da li znate i zašto? U Sjedinjenim Američkim Državama upravo su deponije odgovorne za 20% emisije metana. A šta su opšte deponije? Jednostavno rečeno, one su džinovske rupe u zemlji u koje se odlaže otpad, koji se zatim prekriva zemljom ili drugim materijama. Zbog toga što nisu aerisane, dakle vazduh ne može prolaziti kroz sav otpad, ne dolazi do pravilnog razlaganja materija. Umesto toga, toksini iz baterija, kozmetike, male elektronike i raznih drugih predmeta koji ne bi smeli da se bacaju u prirodu, zagađuju zemljište i mogu oticati dalje u okeane i podzemne vode tokom kiše. Pored metana emituju i druge štetne gasove staklene bašte, koji direktno utiču na globalno zagrevanje.

Još gore, danas se sve češće otpad zatrpava sa strane puteva, sagoreva na deponijama ili plovi u okeanu. Plastika je posebno opasna za mora i okeane, jer se ne može biorazgraditi, već dolazi do fotodegradacije, što znači da se sve više smanjuje, dok ne stigne do mikroskopskih veličina. Na osnovu studija, svakom mikro-planktonu u okeanu odgovara 36 mikroplastičnih komada. Procenjuje se da će mikroplastika biti u našoj vodi za piće ne tako daleko u budućnosti. 

Možda se sad pitate, možemo li reciklirati sav otpad i time preokrenuti ovu situaciju? Nažaost, ne. Previše je predmeta za obradu, a prevelika potrošnja ne prestaje. Samo se 9% ukupne plastike reciklira. Stoga, za početak, moramo promeniti svoje svakodnevne navike. Zamislite da svako od nas izbacuje barem malo manje otpada? Zajedno, to bi već bila velika promena. A tek zamislite koliko bi naši ekosistemi bili zdraviji da promenimo sistem u kojem živimo, da nema deponija i ostrva otpada… 

Kako da i JA živim život bez otpada?

Prvo je bitno napomenuti da sam naziv ovog pokreta šalje na neki način pogrešnu poruku. Iako postoje pojedinci koji čak nekoliko godina svog ukupnog otpada stave u jednu teglu, u današnjem svetu veoma je teško funkcionisati tako. Cilj i jeste da se stvarima produži rok trajanja”, da svi zajedno težimo ka promeni iz potrošačkog u održiv sistem, gde bi svi resursi mogli ponovo da se koriste.

Cirkularna ekonomija je održiv sistem kojim treba da težimo

Moto pokreta glasi: reduce, reuse, recycle. Dakle, prvi korak je preispitati se koje su nam stvari zaista neophodne, a bez kojih ipak možemo funkcionisati. Na primer, svaki put kada vidimo nešto novo moramo se zapitati, da li ja mogu i bez ovoga? Ne treba nam 5 bordo džempera, milion različitih hemikalija za čišćenje kuće, ili deset pari patika… Ukoliko su vam potrebne nove stvari, zašto ne posetite neku vintidž ili second hand radnju? Iznenadiće vas šta sve originalno ima da se nađe, a kupovinom ove odeće smanjuje se i negativan uticaj modne industrije na planetu. Sledeći korak je da stvari koje već posedujemo nastavimo da koristimo, a ako im je prvobitna funkcija iscrpljena, pokušamo da nađemo novi način upotrebe. Stare majice možemo koristiti kao krpe ako su pocepane, a ako ih samo više ne volimo, možemo ih pokloniti drugima. Time produžavamo trajanje stvari, i one ne odlaze na deponije gde bi zagađivale planetu i nas. Sa razlogom se na kraj zerowaste motoa stavlja reciklaža: previše je otpada koji se mora reciklirati, a mi dnevno trošimo previše. Ona mora biti poslednja linija odbrane, jer kao što smo pomenuli samo 9% otpada se reciklira. Cilj je da samo stvari koje se više ne mogu koristiti ni u kakvom obliku budu reciklirane, a pre toga da im se nađe druga upotreba ili ako su organskog porekla, da budu kompostirane.

Trud svakog od nas se računa!

Ukoliko i Vi želite da vodite više održiv način života, da proizvodite manje otpada i budete više ekološki osvešćeni, evo nekoliko primera kako to da postignete:

  • Plastične flaše i slamčice

Ukoliko redovno kupujete nove flašice, posebno u letnjem periodu, predlažemo da kupite jednu ili metalnu ili plastičnu flašu, koju možete koristiti praktično zauvek! Kada ste u kafiću ili baru, uz piće uglavnom idu slamčice, a Vi možete zamoliti konobara da dobijete piće bez slamčice. Isto tako možete kupiti metalne, veoma su praktične i lagane, mogu se nositi svuda, a imaju i brisač! 

  • Ceger

Ako Vam to već nije redovna navika, pri odlasku u radnju uvek ponesite ceger! Ako je veća kupovina u pitanju, spakujte i dva, i već ste učinili da nekoliko kesa ne završi u našim okeanima. Za voće i povrće možete nositi kese koje već imate kod kuće ili kupiti vrećice napravljene baš za to.

  • Kupujte na pijaci/u zdravoj hrani

Na ovim mestima Vi sami birate u šta ćete spakovati sve vaše namirnice! S obzirom na to da se većina voća i povrća, mesa i sireva pakuju u jednokratnu plastiku, možete poneti plastične kutije i eliminisati ambalaže koje su štetne po planetu.

  • Četkica za zube od bambusa

Da li ste znali da u proseku svaka osoba za jednu deceniju pošalje čak 40 plastičnih četkica za zube na deponije? Ili završe tu ili u našim okeanima, gde ugrožavaju živote mnogih morskih životinja… Bambus, danas vodeća zamena za drvo a i plastiku, lako se biorazgrađuje, a vlakna su izgrađena od materijala koji se vremenom razgrađuje u prirodi.

  • Kompostiranje!

Verovatno i najbitniji korak ka zerowaste životu. Procenjuje se da većina otpada koji pravimo može biti kompostiran. Bilo da živite u stanu sa terasom, ili kućom sa dvorištem, vaš organski otpad ubrzo može nastati novi koristan resurs!

Iako je ustaljeno mišljenje da promena pojedinca ne utiče na celokupnu promenu nekog problema, smanjenjem svog otpada doprinosite smanjenju zagađenja, a takođe utičete na ljude oko vas da vode više održiv način života! Ono što je cilj zerowaste pokreta na prvi pogled je da svaki pojedinac eliminiše sav svoj otpad, međutim danas se odnosi na to da većina ljudi smanji svoju potrošnju u velikoj meri, kako bi ukupnog otpada bilo mnogo manje. Zato svako od nas ko odluči da živi zerowaste ili low waste čini veliku uslugu planeti Zemlji i svim njenim malim i velikim stanovnicima!

Izvori: