Sačuvajmo šišmiše i tekilu!
Koja je povezanost između letećih sisara i večernjeg izlaska? Tačan odgovor je hiropterofilija – oprašivanje posredovano slepim miševima.
Leptonycteris yerbabuenae
Izvor fotografije: https://www.biographic.com/wp-content/uploads/2019/09/lesser-long-nosed-bats-Leptonycteris-yerbabuenae.jpg
O slepim miševima
Zbog stigme koja se i dalje vezuje za životinje koje rade noćnu smenu, žive u pećinama, ulaze u kuće kroz prozore i glume u horor filmovima, kao i zbog problema povezanih sa proučavanjem noćnih organizama, slepi miševi su često zapostavljeni u pričama o ekološkom značaju.
Dugonosni šišmiš (Leptonycteris yerbabuenae) prekriven polenom agave
Izvor fotografije: https://www.batcon.org/meet-the-lesser-long-nosed-bat/
Kao što veliki broj ljudi zna, šišmiši su sisari poznati po svojoj sposobnosti aktivnog letenja, kao i po sposobnosti da komuniciraju eholokacijom, ali slabo je poznato da su oni takođe i oprašivači velikog broja biljaka.
Više od 250 vrsta slepih miševa hrani se voćem, nektarom ili polenom. Pri tome, oprašuju najmanje 130 biljnih rodova.
Jedna od biljaka koju slepi miševi oprašuju je i biljka plava agava (Agave tequilana).
Plava agava sa cvetom na plantaži
Izvor fotografije: https://theculturetrip.com/north-america/mexico/articles/this-delicious-tequila-is-helping-to-preserve-mexicos-threatened-bat-population/
O agavama
Agava je biljka iz velikog botaničkog roda istog imena, koja pripada porodici Agavaceae. Biljka uglavnom raste u Meksiku, mada se može pronaći u južnim i zapadnim delovima SAD-a i nekim delovima Južne Amerike.
Plava agava (Agave tequilana)
Izvor fotografije:
Rasprostranjenje Agave tequilana
Izvor fotografije: https://www.sciencedirect.com/topics/biochemistry-genetics-and-molecular-biology/agave-tequilana
Plava agava je biljka koja predstavlja važan privredni proizvod Meksika. Visoka proizvodnja šećera pod nazivom agavini, koji se nalaze u jezgru biljke, glavna je karakteristika ove vrste, koja je čini pogodnom za proizvodnju alkoholnih pića.
Proces proizvodnje tekile
Izvor fotografije: https://www.totalwine.com/discover/learn/tequila-guide
Ona najčešće raste na nadmorskoj visini većoj od 1.500 metara, na bogatim i peskovitim zemljištima. Biljke plave agave izrastaju u velike sukulente, sa šiljastim mesnatim listovima, koji mogu dostići i preko 2 metra u visinu i prekrivene su žutim cvetovima.
Ova biljka i njeni oprašivači, dugonosni šišmiši (Leptonycteris yerbabuenae), oblikovali su jedni druge kroz koevoluciju. Na primer, agave imaju visoke stabljike, sa cvetnim grozdovima na vrhu, čiji se cvetovi otvaraju samo noću i mirišu na trulo voće, kako bi privukli slepe miševe koji se njihovim nektarom hrane, skupljaju polen i tako ih oprašuju.
Delovi strukture za razmnožavanje plave agave
Izvor fotografije: https://www.researchgate.net/figure/Parts-of-the-agave-plants-analysed-in-this-study-Common-names-recognized-by-local-people_fig2_263743690
Cela biljka agave se bere, obrezuje, presuje i destiluje kako bi se dobio konačni proizvod – tekila.
Zaključak je: bez šišmiša nema ni tekile.
Šta je to „bat friendly” tekila?
Većina vrsta agave, pored polnog, ima i drugi način razmnožavanja: bespolan. Klice rastu nedaleko od biljke „majke” i imaju kapacitet da postanu nezavisne biljke. Iako je ovo prirodan proces, nove biljke nemaju značajne genetičke varijacije u poređenju sa majkom. Ovo je mehanizam koji omogućava agavama da prošire područje distribucije i imaju tendenciju da, na ovaj način, proizvode veći broj novih jedinki kada su uslovi stresni. Loša strana prekomerne eksploatacije ovog resursa je ta što su dobijene biljke ipak klonovi. Sledeća generacija agava neće imati značajne genetičke varijacije, niti će biti prilagođene na životnu sredinu, budući da su genetički iste.
Klonalno razmnožavanje plave agave
Izvor fotografije: https://tuyo.nyc/blogs/hey-hey-agave/maguey-minis-episode-three
Ovo, nažalost, nije jedini problem. Za proizvodnju alkoholnih pića od agave, sirovina se mora ubrati pre cvetanja, inače će šećeri u jezgru otići u nektar u cvetovima, a biljka tada više nije pogodna za proizvodnju tekile ili meskala. Uz rastuću popularnost ovih žestokih pića, i s obzirom na vreme koje je agavama potrebno da porastu, omogućiti im da razviju stabljiku je nepotreban korak u njihovom uzgajanju i proizvodnji pića, ali ovo mnogi proizvođači izbegavaju.
Berba agave
Izvor fotografije: https://www.bonappetit.com/story/types-of-tequila
Žetva agava pre sazrevanja ne šteti samo agavama, u smislu ugrožavanja genetičke varijabilnosti, već predstavlja problem i glavnom oprašivaču biljke, dugonosnom slepom mišu, kojem se smanjuje broj opcija za ishranu.
Dobra vest je ta što su stručnjaci došli do načina za rešenje problema, a to je održiva berba, koja podstiče farmere da selektivno beru biljke agave, ostavljajući određen broj biljaka da se razmnožava. Ovakvo rešenje bilo bi idealno, ne samo za same slepe miševe, već i za očuvanje njihove uloge, kao oprašivača, u održavanju ekosistema.
Takođe, ekolog Rodrigo Medellin i Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN), došli su na ideju o saradnji sa brendovima tekile, kako bi ih naveli da pređu na „bat friendly” metode proizvodnje.
„Bat friendly”
Izvor fotografije:
Visoke cene agava su još uvek razlog za to da vrlo mali broj kompanija pristaje na ovakav način proizvodnje, a samim tim i na rizik od smanjenih prihoda.
Ako pogledamo sa vedrije strane, za sada, devet poznatih brendova proizvođača tekile i meskala ima zvanično potvrđen „bat friendly” status, ali to je tek početak. Svest o ugroženosti, kako agava, tako i slepih miševa, počela je da raste i možemo se nadati većoj efikasnosti ovog programa u budućnosti.
Bat friendly tekila
Izvor fotografije: https://www.usbg.org/blogs/jarrette-moore/2018/10/29/tequila-ocho-is-batty-about-sustainability-and-con
Izvori:
- https://www.nationalgeographic.com/animals/article/mezcal-more-popular-why-thats-bad-news-for-bats
- Howell, D. J. (1979). Flock Foraging in Nectar-Feeding Bats: Advantages to the Bats and to the Host Plants. The American Naturalist, 114(1), 23–49. doi:10.1086/283452
- Heithaus, E.R. (1982). Coevolution between Bats and Plants. In: Kunz, T.H. (eds) Ecology of Bats. Springer, Boston, MA.
- https://doi.org/10.1007/978-1-4613-3421-7
