Master modul – Eksperimentalna i primenjena botanika

Kakve osobine i veštine mora da ima student koji je idealan kandidat za vaš master?

Pre svega, važno je da kandidat bude motivisan za eksperimentalni rad, da voli botaniku u najširem smislu te reči, da je radoznao i da želi da polako ulazi u tajne nauke. Naravno, poželjno je da poseduje solidno predznanje iz prethodnog školovanja, kako bi se nakon upoznavanja literature efikasnije savladale nove metode i tehnike. 



Zašto bi studenti trebalo da odaberu vaš master program?

Kao što se iz samog naziva može zaključiti, modul Eksperimentalna i primenjena botanika obuhvata veoma širok opseg istraživačkih oblasti botanike. Svršeni master studenti će, u zavisnosti od odbrane uže oblasti teme, biti osposobljeni za rad na više tipova opreme koju bi mogli da koriste u daljem usavršavanju na veoma različitim stručnim poslovima ili kroz usavršavanje u nauci. To su razni tipovi mikroskopije, zatim oprema koja se koristi u (bio)hemijskim, kao i molekularnim istraživanjima. Ovaj modul obezbeđuje znanja iz botanike i eksperimentalnih metoda u botanici koja se lako mogu primeniti u drugim srodnim osnovnim, kao i primenjenim biološkim disciplinama. Posebno treba istaći snažnu vezu sa osnovnim istraživanjima – hemija, kao i primenjenim istraživanjima – farmacija. Ovaj modul predstavlja izuzetno važno čvorište u kome su integrisana osnovna i aplikativna istraživanja biljaka.



Šta će studenti dobiti nakon završenog master programa? Koje tehnike će savladati?

S obzirom da se na našem modulu izučavaju veoma raznovrsne oblasti, tehnike koje student savladavaju razlikuju se u zavisnosti u kom pravcu se usmeravaju. Ukoliko žele da se usavršavaju u smeru osnovnih istraživanja (morfologija, anatomija, sistematika, floristika), studenti savladavaju razne metode koje se koriste u tim istraživanjima (anatomske metode, mikromorfološke metode, SEM, TEM, statistika, uporedno-morfološke metode…). Studenti koji se opredele za fitohemijska istraživanja, upoznaće se sa različitim fitohemijskim metodama – ekstrakcija, izolovanje i identifikacija različitih sekundarnih metabolite (UV, GC-FID, GC-MS, HPLC,TLC…). Studenti zainteresovani za molekularna istraživanja biljaka, upoznaće se sa tehnikama izolovanja DNK, PCR tehnikom itd. Ukoliko se student opredeli za primenljive aspekte botanike (lekovite biljke, etnobotanika, biološke aktivnosti), upoznaće različite metode proučavanja lekovitih bijaka, a s tim u vezi i izučavanje različitih metoda biološke aktivnosti (antioksidativna anti-inflamatorna, antineurodegenerativna, antigenotoksočna, antibakterijska, antifungalna i druge aktivnosti.

 

Da li će se dobijeni rezultati publikovati?

Prilikom osmišljavanja teme master rada svakog studenta, namera mentora je da dobijeni rezultati budu na visokom naučnom nivou. Naravno, od studenta se može očekivati rezultat u skladu sa vremenskim okvirom, koji je veoma ograničen za eksperimentalni rad, kao i prethodnim znanjem i veštinama. Generalno, dobijeni rezultati su tog nivoa da mogu da budu deo naučnog rada, nekad i ceo naučni rad, koji može da se publikuje u međunarodnom ili nacionalnom časopisu, u koautorstvu sa mentorom, dok se u nekim slučajevima dobijeni rezultati saopštavaju na naučnim skupovima.

 

Koje su dosadašnje teme master radova u vašoj laboratoriji? 

S obzirom na širok spektar istraživanja na modulu, do sada su studenti obrađivali veoma različite teme za izradu svojih master radova, počev od uporedno-morfoloških istraživanja kritičnih taksona u flori Srbije, preko anatomskih i mikromorfoloških istraživanja odabranih taksona, fitohemijskih istraživanja (flavonoidi, terpeni, masne kiseline, seskviterpenski laktoni, alkani…) i molekularnih istraživanja nekih vrsta i rodova. Takođe, značajan broj master radova bavio se različitim biološkim aktivnostima ekstrakata, etarskih ulja i izolovanih jedinjenja kod brojnih vrsta iz naše flore. Treba dodati i master radove koji se bave etnobotaničkim istraživanjima pojedinih regiona u Srbiji.

 

Po čemu merite uspeh studenata? Kako biste okarakterisali uspešnog studenta nakon master akademskih studija?

Osnovno merilo je da student uspešno savlada zadato gradivo, da uspešno ovlada neophodnim eksperimentalnim metodama i da je u stanju da na adekvatan način da tumači dobijene rezultate. Uspešnost se, na neki način, može meriti time što je student upisao doktorske studije i nastavio usavršavanje iz ovih oblasti, kao i da su dobijeni rezultati iz master rada dovoljno kvalitetni da se publikuju u međunarodnom časopisu.

 

Koliko ste posvećeni svakom studentu kao mentor? 

Svi nastavnici Katedre, koji istovremeno predaju na ovom modulu, veoma su posvećeni kao mentori studentima za koje su određeni kao mentori. Politika Katedre je da se, koliko je moguće, master studenti raposorede ravnomerno nastavnicima, upravo u cilju da bi svaki nastavnik mogao da se maksimalno posveti vođenju studenta kroz ceo proces osmišljavanja i realizacije master rada, a u skladu sa afinitetima studenata.

 

Kakve su svakodnevne aktivnosti vašeg master studenta?

S obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju, aktivnosti studenata su usaglašene sa važećim merama zaštite. S tim u vezi, studenti se raspoređuju po smenama i laboratorijama tako da se maksimalno izbegne preklapanje eksperimentalnog rada. Stoga, kada nisu u laboratoriji, studenti dobijaju zadatke koje mogu da obave od kuće (prikupljanje literature, obrada rezultata…) i na taj način, rotacijom studenata obezbeđuje se nesmetan rad na realizaciji teme.

 

Da li je student uključen u izvođene nastave na osnovnim studijama?

S obzirom na ograničeno vreme trajanja master programa, kao i na obaveze studenata u laboratoriji, studenti master studija nisu uključeni u izvođenje nastave na osnovnim studijama. 

 

Da li postoji mogućnost saradnje sa drugim institucijama?

Svakako da je saradnja sa drugim institucija imperativ u naučnom radu. To je načelo koje potenciramo  prilikom rada sa master studentima, gde ih, u zavisnosti od oblasti teme, povezujemo sa laboratorijama sa kojima imamo saradnju, u kojima je nekada poželjno da se izvrše neka dodatna istraživanja ili korišćenje specifične opreme.

 

Koliko je često da se izrada rada oduži usled tehničkih i drugih problema?

To se dešava izuzetno retko. Veoma vodimo računa da se tema master rada dizajnira tako da se maksimalno smanji rizik da se oduži izrada master rada. 

 

Da li postoji mogućnost nastavka saradnje na doktorskim studijama i zaposlenja kroz projekte Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja ili novog Fonda za nauku?

Veći broj naših studenata koji su završili master, nastavili su doktorske studije na istim ili sličnim temama već su uključeni u projekte resornog ministarstva. Naša želja je da nastavimo ovakvu praksu, ali smatram da će to prvenstveno zavisiti od stava ministarstva da omogući uključivanje novih studenata na projekte (misli se na student doktorskih studija).

 

Da li postoji saradnja sa inostranim institucijama kao i mogućnost izrade master rada u nekoj od tih institucija?

U ovom trenutku postoji saradnja sa brojnim inostranim institucijama, kako iz susednih zemalja, tako i drugih zemalja Evrope, Amerike i Azije. S obzirom na obim master studija na Biološkom fakultetu, za sada nismo organizovali boravke za master studente u partnerskim institucijama u inostranstvu.

 

Ko je vaš najuspešniji master student? 

Bilo bi nezahvalno izdvojiti samo jednog studenata. Rekao bih da je nekoliko studenata koji su završili master studije kod nas nastavilo školovanje na doktorskim studijama i danas su to naučnici koji se mogu pohvaliti brojnim naučnim radovima i saradnjom sa više inostranih institucija.

 

Gde studenti uglavnom završe posle vašeg mastera?

Nemamo preciznu evidenciju o našim studentima koji su završili master studije. Prema našim saznanjima, veliki broj naših studenata su nastavili doktorske studije kod nas ili u inostranstvu. Jedan broj studenata je našao posao u privredi (proizvodnja lekovitih biljnih preparata) ili u obrazovanju, gde aktivno primenjuju eksperimentalno znanje stečeno na modulu.

 

 

prof. dr Petar Marin

u ime Katedre za morfologiju i sistematiku biljaka