Pčelinji otrov kao lek za rak

Svi znamo pčele kao vredne, socijalne insekte zahvaljujući kojima dobijamo proizvode poput meda, proplisa i voska koji su nam postali nezamenljivi u ishrani, kozmetičkoj industriji i medicini. Međutim, one bi uskoro mogle da nam pruže veliku pomoć na još jednom frontu, u borbi protiv raka. 

U septembru 2020. godine tim naučnika, na čelu sa Dr Duffy, mladom naučnicom iz Australije, je pokazao da pčelinji otrov evropske medonosne pčele (Apis mallifera) brzo i selektivno ubija agresivne ćelije raka.

 

Tradicija i inovacija

Apiterapija (od lat. reči apis – pčela i therapia – lečenje) je tradicionalna disciplina koja primenjuje pčelinje proizvode u cilju očuvanja zdravlja i lečenja ljudi. U njoj se već duži period pčelinji otrov koristi u ublažavanju simptoma i lečenju mnogih bolesti. Pčelinji otrov ima antibakterijska, antialergijska i jaka imunostimulativna svojstva, a već neko vreme poznato je da u određenim koncentracijama ima i antikancerogena svojstva. Međutim, molekularna osnova i mehanizmi ovih procesa su do danas nedovoljno istraženi i velikim delom nepoznati.

Pčelinji otrov ili apitoksin nastaje u žlezdama žaočnog aparata, sakuplja se u rezervoaru oko žaoke i prilikom uboda ubrizgava u telo žrtve. Iako pre svega služi pčelama za odbranu i napad, u umerenim količinama ima blagotvorno dejstvo na zdravlje ljudi. 

Nedavno je zaokupio pažnju naučne i šire zajednice kada ga je tim naučnika detaljnije proučio i pokazao da ima veliki potencijal za eliminisanje kancerogenih ćelija. Istraživanje se fokusiralo na rak dojke, kao najčešći oblik kancera kod žena širom sveta. Trostruki negativni kancer dojke (triple negative breast cancer, TNBC) i HER2 pozitivni rak dojke su veoma agresivni kanceri sa teškom kliničkom slikom. 

Za TNBC trenutno ne postoji klinički efektivna ciljana terapija i često pokazuje rezistenciju na hemoteraiju i druge vrste terapija. Istraživanje je pokazalo da specifična koncentracija pčelinjeg otrova vrlo brzo, u roku od 60 minuta, ubija do 100% TNBC ćelija i HER2 pozitivnih kancerskih ćelija u kulturi, dok pritom ima minimalan efekat na normalne ćelije.

 

Melitin u akciji

Supstanca apitoksina koja je najvećim delom zaslužna za ovakav njegov efekat je melitin. On čini preko polovine suve mase otrova. Melitin je amfipatični polipeptid od 26 aminokiselina. Jedan je od najmoćnijih prirodnih antiinflamatornih agenasa do sada poznatih i on sam ima antikancerogeno dejstvo.

Pokazano je da između melitina i postojećih lekova za hemoterapiju postoji sinergističko antikancerogeno delovanje i da su zajedno veoma efikasni u smanjenju broja kancerogenih ćelija. 

MelitinMelitin

 

Jedan od načina na koji melitin deluje je tako što njegov C-terminalni kraj formira pozitivno naelektrisani alfa heliks koji interaguje sa negativno naelektrisanim fosfolipidnim dvoslojem. 

Ova interakcija dovodi do formiranja pora dijametra oko 4,4 nm na površini ćelije, pri čemu dolazi do liziranja kancerogenih ćelija. Takođe, pore u ćelijskoj membrani omogućavaju drugim malim molekulima sa citotoksičnim dejstvom da uđu u ćeliju.

Melitin indukovana formacija poraMelitin indukovana formacija pora

 

Naučnici su otkrili da melitin ima još jedan moćan efekat. U roku od 20 min od primene, melitin remeti glavne signalne puteve koji su ključni za rast i deobu kancerogenih ćelija. Naime, kancerogene ćelije na svojoj površivi prekomerno eksprimiraju receptore za faktore rasta, takozvane RTK receptore (receptor tirozin kinaza), koji su ključni za aktivaciju unutarćelijskog PI3K/Akt signalnog puta koji promoviše metabolizam, rast, deobu i preživljavanje ćelije. 

TNBC ćelije prekomerno eksprimiraju EGFR (epidermal growth factor receptor), a HER2 pozitivne ćelije eksprimiraju HER2 receptor. Oba ova receptora pripadaju RTK receptorima. Melitin remeti vezivanje faktora rasta za RTK receptor što dovodi do presecanja signalnog puta i blokiranja mnogih procesa u kancerskim ćelijam.

 
Pogled u budućnost

Naučnici sa ovog projekta su istakli da su ova otkrića samo početak i da je potrebno obaviti mnoga dodatna istraživanja u vezi sa toksičnošću i maksimalnim dozama kako bi se razvile terapije za različite tipove kancera za koje još uvek ne postoji visoko efikasan način lečenja.

Još jedna prednost pčelinjieg otrova je da je dostupan globalno i  po pristupačnim cenama, što je naročito bitno kada se radi o udaljenim ili siromašnim zajednicama. 

Međutim, treba naglasiti da pčelinji otrov ne treba shvatati olako i da se sa njim mora postupati krajnje oprezno i od strane stručnjaka jer je to ipak, kao što mu sam naziv kaže, otrov koji sadrži brojne komponente čiji je efekat na ćelije i organizam veoma štetan. Takođe, njegova primena još uvek nije zakonski regulisana, a u mnogim zemljama je i zakonski zabranjena.

Primena pčelinjeg otrova protiv ćelija raka je još jedan među mnogim primerima kada supstance iz prirodne mogu da se koriste u lečenju bolesti i razlog više da zavolimo pčele.

 

 

Izvor: