Digitalizacija jedne nacije

U korak sa aktuelnim temama današnjice, političari su našli nove načine privlačenja pažnje javnosti, kombinujući virtuelnu realnost sa ekološkim aktivizmom. Ministar spoljnih poslova ostrvske države Tuvalu održao je govor na 27. Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama – kraće zvanom COP27 – obraćajući se najuticajnijim političarima sveta u ime svog naroda: Tuvalu nema izbora nego da postane prva svetska digitalna nacija.

Obraćanje organizatora učesnicima konferencije

Izvor fotografije:
https://www.qiia.org/en/node/782

Šira javnost je već uveliko upoznata sa pretnjom koju predstavlja podizanje nivoa mora usled topljenja lednika, s tim da je uglavnom vezujemo sa slikama poput povremeno poplavljenog trga Venecije – nešto nerealno, udaljeno, i što se gleda kao popularna tema te nedelje. 


Snalaženje lokalaca i posetilaca po poplavljenim ulicama Venecije

Izvor fotografije:
https://www.bbc.com/future/article/20220927-italys-plan-to-save-venice-from-sinking 

Vesti o negativnim uticajima klimatskih promena su već uveliko postale svakodnevica, pa je, samim tim, šira javnost naizgled “otupela” na iste; deluje da je počela i da se navikava na njih. Za većinu se život nastavlja i odvija po normali, dok su neki primorani da obrate pažnju na novonastale promene radi samog opstanka.

Tuvalu je polinezijska država, sačinjena od devet malih ostrva, od kojih su pet atoli – koralska ostrva. 

Satelitski prikaz površine i oblika Tuvalua

Izvor fotografije:
https://www.eorc.jaxa.jp/en/earthview/2010/tp100804.html

 

Bitna karakteristika ovih ostrva je što se nijedno ne diže iznad 4,5m nadmorske visine, čineći ih jako ranjivim na podizanje nivoa mora. Pored smanjenja već male površine zemljišta, nadolazeća morska voda utiče na zaslanjivanje plodnog zemljišta, čija je plodnost sama po sebi dovoljna samo za uzgoj palmi, banana, i većinski zeljastih biljaka malog ekonomskog značaja. 

Mala površina ovog tuvaluovskog ostrva ostala je neiskorišćena

Izvor fotografije:
https://www.bbc.com/news/world-asia-pacific-16340072 

Jedan od prihoda za koje se Tuvalu, zemlja siromašna prirodnim resursima, izborila, potiče od prava koja kao država imaju na internet sufiks “.tv” – prodaju ga određenoj kalifornijskoj kompaniji za nekoliko miliona dolara godišnje. Kao prethodno kolonizovana država, male površine i malog ekonomsko razvojnog potencijala, Tuvalu nema moć da samostalno utiče na budućnost svoje zemlje i svog naroda, tako da joj preostaje jedno: privlačenje pažnje onih koji tu moć imaju.

Poštanska markica u čast domena .tv

Izvor fotografije:
https://www.tokyoreporter.com/international/staying-afloat-tuvalus-dot-tv-domain/

Ishodi i obećanja sa COP27

COP27 prošao je uz naizgled uspešne zaključke i dogovore: nakon godina pregovora, uveden je univerzalni fond namenjen za reagovanje na gubitke i štetu nastale usled klimatskih promena; uz to, prvi put je jedna od glavnih tema bila agrokultura i finansiranje njenog poboljšanja i održivosti. Ipak, kritike ovog događaja ukazuju na to da prethodna finansijska obećanja nisu održana, i da se njegova istorija prioritizovanja adaptacionih mera nauštrb mitigacionih nije promenila. 

Obraćanje američkog predsednika Džoa Bajdena ostalim državnicima, tvrdeći da su klimatski napori “potrebniji nego ikad pre”, dok je SAD istorijski najviše doprinela intenziviranju klimatskih promena sa 27%

Izvor fotografije:
https://www.timesofisrael.com/at-cop27-in-egypt-biden-says-climate-efforts-more-urgent-than-ever/ 

Bilo kako, COP27 ostaje veoma bitna konferencija koja podstiče javni diskurs na teme zaštite životne sredine i smanjenja uticaja klimatskih promena, i predstavlja priliku za izražavanje najvećih strahova pred velikom, veoma uticajnom publikom.

Tuvaluovski ministar spoljašnjih poslova, Simon Kofe, iskoristio je ovu priliku na veoma efektivan način, okupirajući pažnju ne samo učesnika konferencije, već i svetske publike.

Obraćanje Simona Kofea iz metaverse-a

Izvor fotografije:
https://www.creativereview.co.uk/tuvalu-metaverse-cop27/ 

Kao vid klimatskog aktivizma, on koristi video formu koja izaziva osećanja uznemirenosti i začuđenosti – predstavljena nam je ideja nečega što bismo očekivali u distopijskim filmovima, umesto u realnosti. Ovaj uznemirujuć video objavljen je nakon što je obraćanje u istom formatu na prethodnoj, COP26 konferenciji prošao naizgled neopaženo, iako ni on ne ostavlja gledaoca ravnodušnim. 

Za Tuvalu, podizanje nivoa mora koje na drugim naseljenim mestima (za sada) ne pravi veliku razliku u standardu života, podrazumeva potpuno plavljenje kopna i nestanak čitave države i njenog naroda. Adaptacione mere i finansijska pomoć predložene od strane Ujedinjenih nacija nisu od velikog značaja u ovakvim uslovima, stoga Tuvalu traži ozbiljnije shvatanje ovog problema, i ubrzani proces mitigacije katastrofa izazvanih klimatskim promenama. Tuvalu je, takođe, prva država koja je na Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama predložila sastavljanje sporazuma o prestanku širenja industrije fosilnih goriva i potpunom okretanju ka obnovljivim izvorima energije.

Kako bi se čitava država našla pod vodom, jedan od načina očuvanja njene kulture i prirodnih odlika u moderno doba predstavlja prebacivanje njenog kulturnog i prirodnog nasleđa u metaverse – poseta istoj bila bi moguća isključivo preko interneta. Pomoću novih tehnologija poput proširene i virtuelne realnosti, posetioci bi mogli da se „kreću“ po ostrvu, interaguju sa drugim posetiocima, uče o kulturi i tradicijama, i dožive ostrvo na, naizgled, autentičan način. Ovaj digitalni duplikat čitave nacije služio bi i kao prilika za održavanje suvereniteta Tuvalua i njegovih fizičkih granica, dok bi njegov narod živeo van njih.

Metaverzum kao rezervni plan Tuvalua

Izvor fotografije:
https://www.abc.net.au/news/2023-04-27/entering-the-metaverse:-tuvalu%E2%80%99s-backup-plan/102275644

Iako ekstremna, Simon Kofe upozorava da bi ovakva budućnost mogla biti realnost i za mnoga druga područja. Međutim, cilj objave ovakvog plana i korišćenje medija koje bi zaokupirale pažnju i našle se među aktuelnim temama je i aktivizam – mnogi nisu svesni promena kroz koje planeta prolazi i katastrofa koje predstoje ili već utiču na mnoge.

Poput bacanja boje na svetski poznata umetnička dela (koja su svakako zaštićena od fizičkih uticaja iz sredine), vesti poput ove izazivaju emotivne reakcije kod ljudi, priča se širi preko društvenih mreža i javnih servisa, a uz nju i kontekst iza same akcije. Imajući to na umu, priča o Tuvaluu se može sagledati na dva načina.

Prebacivanje samih fizičkih aspekata jedne države i njene kulture, uz održavanje suvereniteta države koja bi već izgubila ekonomski uticaj i opstala bi jedino simbolički, je izvodljivo – platforme poput Second Life i Sims su neki od primera. 

Online platforma Second Life

Izvor fotografije:
https://www.researchgate.net/publication/228653889_Gazing_into_a_Second_Life_gaze-driven_adventures_control_barriers_and_the_need_for_disability_privacy_in_an_online_virtual_world 

Samim tim, izjava ministra spoljašnjih poslova može se gledati ozbiljno i predstavljati jedno od rešenja za nadolazeće promene, koje je inovativno koliko je zastrašujuće.

S druge strane, reakcija koju vesti poput ove izazivaju među već zabrinutim narodom može biti podstrek za dalje reforme i akcije kojima bi se borba protiv klimatskih promena uozbiljila. Neratifikovani sporazumi i prazna obećanja vrhovnih činovnika više, dokazano, nisu dovoljni, dok su oni poput Kjoto protokola i Pariskog sporazuma zastareli, ili su već od uvođenja bili nedovoljni. 

Izvori: