Uspon ibisa: od ptice do legende

U poslednjih nekoliko decenija, australijski beli ibis nastanio se u mnogim australijskim gradovima, a u poslednjih nekoliko godina dobio je i počasnu titulu otimača hrane koju deli sa galebovima i golubovima. Zbog čega i na koji način je ibis postao sinonim za Australiju i deo pop-kulture?

Da se pre svega upoznamo

Ovo je australijski ibis, naučno poznat i kao Threskiornis molucca.

Australijski ibis

izvor slike: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/60/Threskiornis_molucca_-_Perth.jpg

Autohtona vrsta koja je pre nekoliko desetina godina počela da nastanjuje i veće australijske gradove poput Sidneja, Melburna i Viktorije. Sa 65-75 cm visine, rasponom krila 85-95 cm i kljunom dugim skoro 20 cm, ibis je daleko veći od ostalih autralijskih ptica koje se slobodno kreću gradovima, pa je i logično zašto su mišljenja o njemu podeljena.

Kako je sve počelo?

Pre dvadesetak godina ljudi su primetili da se ibis, ptica karakteristična za močvarne oblasti, pojavljuje u velikim gradovima poput Sidneja, Melburna i Brizbejna. Nije neobična pojava da neka od divljih životinja zaluta i pojavi se u metropolama. Te životinje su uglavnom plašljive, sklanjaju se od ljudi i uglavnom se drže po strani. 


izvor: https://www.dailymail.co.uk/news/article-6223019/Australian-academic-reveals-bin-chicken-played-role-discovery-evolution.html 

Problem je nastao kada su ljudi sve češće viđali ibise na mestima nekarakterističnim za zalutale životinje. Nakon nekog vremena ibisi se pojavljuju i unutar samih gradova, pored restorana, parkova i generalno svih mesta gde se može pronaći hrana. 

Vremenom postaju grabljiviji, ne prezajući od otimanja hrane sa stolova, i često budeći bes kod nekih ljudi.

Izvor: https://lighthouse.mq.edu.au/article/october-2021/Why-city-bin-chickens-could-be-their-country-cousins-saviour 

Kako je ibis postao popularan?

Kako je ptica, koja je u poslednjih desetak godina dobila nadimke poput „pileta-djubretara”, „prevrtača kanti”, „otimača sendviča” i „pirata piknika”, postala totem čitave Australije?

Prvo moramo razjasniti sledeće: kako i zašto je ibis u gradovima i zašto nema strah od ljudi poput svojih rodjaka u barama?

Pretpostavlja se da se beli ibis pojavio u gradovima u periodu izmedju 1970-1980. U potrazi za hranom, napušta močvarne predele Australije i odlazi u metropole. Pronašavši hranu, nastanio se tu za stalno, a svoju ishranu prilagodio životu u novom staništu.

Navikavši se na život u velikom gradu, navikao se i na ljude, pa danas bez problema prilazi parovima i otima im sladolede iz ruku, a deci sendviče na velikom odmoru.


Izvor: https://www.abc.net.au/news/2015-08-18/bin-chickens-could-their-bad-reputation-seal-their-fate/6705754 

Ibis i pop-kultura

Glavni razlog zbog kog je „djubretarsko pile” toliko popularno je najverovatnije jer najrealističnije oslikava australijski mentalitet XXI veka i povezanost čoveka i prirode u periodu klimatske neizvesnosti.

Drugi razlog bi bio jer je komično.

Ibisa možemo videti, osim u parkovima i tudjim dvoristima, i na zidovima u vidu murala, na torbama, majicama, maskama, šoljama i tanjirima. Čak je i kancelarija francuske alijanse u Sidneju 2017. godine u jednoj od marketinških kampanja uporedila Sidnej i Pariz koristeći ptice koje su najzastupljenije u ovim gradovima: ibisa i goluba.

izvor: https://live-production.wcms.abc-cdn.net.au/3a59d151b70f28168ba7dd174fcd7c9b?impolicy=wcms_crop_resize&cropH=453&cropW=340&xPos=0&yPos=33&width=862&height=1149

Ko se boji ibisa još? 

Uprkos opštoj opsesiji ibisom, ima mnogo ljudi koji ga se plaše ili ga prosto ne vole. Skoro 8000 ljudi se prijavilo na dogadjaj pod nazivom „Glare at Ibises Day” (= „Blenimo u ibise”) 21. decembra 2016. godine. Događaj je pozivao ljude da se okupe u parkovima i da besno gledaju u ibise, ali nije previše pomoglo ni njihovom besu, a ni njihovom „problemu” s ibisima, jer, kako se ispostavilo, ibise nije bilo briga.

Internacionalni dan zurenja u ibise

izvor: https://m.facebook.com/abcinsydney/photos/its-international-glare-at-ibises-day-have-you-done-your-bitphoto-wildlife-ecolo/10154968658099015/ 

Pojava ibisa u gradovima nije krivica ptica, već ljudi. Uništavanjem njihovih prirodnih staništa, ibisi su bili primorani da traže utočište na drugim mestima, a gradovi gde uvek ima hrane su bili najbolji za to. Pored toga što ih neki ljudi ne vole, nisu opasni po ljude i ne prenose bolesti. Iako su autohtone vrste Australije, zbog sve većeg broja ovih ptica u gradovima, ibisa počinju da posmatraju kao štetočinu.

Ibis je pored „pileta-djubretara”, „prevrtača kanti”, „otimača sendviča” i „pirata piknika” i štetočine (kako tvrdi onih 8000 ljudi) i groteskan prikaz australijskog humora, kao i zvezda u usponu svetske pop-kulture.

Izvori: