Vegetarijanstvo je zapisano u genima?

Genetika je grana biologije koja se bavi proučavanjem gena i nasleđivanjem osobina. Kako teče razvoj nauke sve je veći broj fenomena koji se mogu objasniti kompleksnim genetičkim obrascima nasleđivanja. Jasno uočljiive fizičke osobine (npr. visina, boja očiju, boja kose), kao i ponašanje, karakterne i kognitivne odlike, sve su pod kontrolom našeg genetičkog materijala. Čak se i intenzivno razmatra uticaj genetike na različite ljudske karakterisike poput stidljivosti, narcisizma, introvertnosti itd…

Naučnici su se posebno zainteresovali za to da li su i različite sklonosti određenim režimima ishrane kod ljudi, prvenstveno vegetarijanstvo, pod uticajem gena. Došli su do zaključka da se procenat genetičkog uticaja kreće od čak 70 do 80% kada su ove navike u pitanju.

Režimi ishrane

U poslednje vreme, primećen je porast procenta ljudske populacije koji se okreću nekom određenom režimu ishrane. Vegetarijanska ishrana podrazumeva ishranu bez mesa i predstavlja najzastupljeniji koncept danas. Pesketarijanska ishrana takođe podrazumeva ishranu bez životinjskog mesa, ali uz konzumaciju ribe i morskih plodova. Veganstvo se zasniva na kompletnoj ishrani biljnog porekla, bez ikakvih životinjskih proizvoda kao što su jaja, mlečni proizvodi i med. Razlozi okretanju nekom od ovih načina ishrane su mnogobrojni. Uglavnom se ljudi odlučuju na ove režime iz duhovnih, religijskih, etičkih, ekoloških, ekonomskih i zdravstvenih razloga. Naučno su potvrđeni zdravstveni benefiti okvakve ishrane, koji se pre svega odnose na smanjenje rizika od bolesti srca. Međutim, iako popularnost ovih režima raste, procenat ljudi kod kojih su oni zastupljeni je i dalje nizak. Istraživanja ukazuju da u SAD-u procenat vegetarijanaca iznosi oko 4%, a u Ujedinjenom Kraljevstvu oko 2,3%.

Vegetarijansku ishranu na globalnom nivou praktikuje oko 22% populacije, ali najveći broj to radi iz ekonomskih razloga.

Izvor:  https://batonrougeclinic.com/wp-content/uploads/2021/10/Baldwin-10.-The-Pros-and-Cons-of-Vegetarian-Diets.jpg

Razlika je u genima

Da li ste se ikada zapitali da li su svi ljudi jednako sposobni da praktikuju vegetarijansku ishranu? Ispostavilo se da bi geni mogli da imaju značajnu ulogu u ovome, te i da postoje značajne razlike između individua.

Na Univerzitetu Nortvestern vršilo se ispitivanje na koji način genetika doprinosi nečijoj sposobnosti da se pridržava vegetarijanske ishrane. Poredili su se genetički podaci 5.324 strogih vegetarijanaca sa 329.455 ostalih učesnika – kontrola. Zapaženo je da su, od učesnika, među vegetarijancima dominirale žene mlađe starosne dobi, sa manjim indeksom telesne mase i nižim socioekonomskim statusom. Nakon što su izvršene genotipske i fenotipske analize, 3 gena su identifikovana kao značajno povezana sa vegetarijanstvom, a još 31 gen kao potencijalno povezani regulatorni geni. Ključ je u 3 esencijalna gena, od kojih geni NPC1 i RMC1 imaju važnu ulogu u metabolizmu lipida i funkciji nervnog sistema. Biljni proizvodi se razlikuju od mesa po udelu složenih lipida. Autori ističu da, iako su za sada to samo spekulacije, u mesu postoje određene lipidne komponente koje su nekim ljudima neophodne, a drugima nisu. Naime, kod ljudi koji praktikuju vegetarijanstvo, po genetičkoj analizi se može zaključiti da određene lipidne komponente koje se nalaze u mesu oni mogu sintetisati endogeno.

Iako motivacija za ovakvim načinom ishrane dolazi iz određenih razloga, najčešće moralnih, podaci govore da je pridržavanje takve ishrane ograničeno, u manjoj ili većoj meri, genetikom.

NPC1 gen, značajno povezan sa vegetarijanstvom, smešten je na dugom kraku hromozoma 18

Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e3/NPC1_location.png/220px-NPC1_location.png

Pozicija RMC1 gena na hromozomu 18

Izvor: https://cdn.genecards.org/genomic-location-v5-18/RMC1-gene.png

Meso ili riba?

Još jedno istraživanje ispitivalo je genetički uticaj na sklonost ka određenom tipu ishrane, pa je, pored vegetarijanstva, proučavana i korelacija gena i pesketarijanstva. Uzorak je činilo 8.196 holandskih blizanaca. Testiranje blizanaca pružilo je uvid u to kakve su navike u ishrani među vrlo bliskim srodnicima i dodatno skrenulo pažnju na genetički aspekt. Sve vrste uzdržavanja, od određenih namirnica životinjskog porekla, ponovo su u većem procentu zabeležena kod ženskog pola. Potvrđeno je da su varijacije kako u pesketarijanstvu, tako i u vegetarijanstvu, oko 75% zasnovane na genetičkoj osnovi, a ostatak čine uticaji životne sredine. 

Pored ovog saznanja, došli su i do zaključka da veći procenat ljudi praktikuje vegetarijansku ishranu, u odnosu na pesketarijansku, iako je generalno zapažen varirajći udeo zastupljenosti različitih vrsti mesa i ribe u ishrani pojedinaca. Između ostalog, zabeleženo je da, od ispitivanih učesnika, samo 5,3% nije konzumiralo govedinu, dok školjke nije konzumiralo njih 46%.

Pesketarijanska ishrana

Izvor: https://www.pexels.com/photo/salmon-dish-with-vegetables-1516415/

U budućnosti, studije će raditi na tome da još bolje razumeju fiziološke razlike između ljudi sa različitim režimima ishrane. Razvoj istraživanja mogao bi da dovede do toga da svako dobije personalizovane preporuke za ishranu na osnovu svoje genetičke sekvence, a i da pomogne pronalsku bolje zamene za meso. Adekvatna zamena pružila bi sve potrebne proteine i nutrijente za ishranu ljudi, a sa druge strane doprinela bi pozitivnom ekološkim učinku, pre svega smenjenju efekta staklene bašte.

Izvori:

  • https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/37792698/
  • https://www.sciencedaily.com/releases/2023/10/231004150529.htm
  • https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S095032932200180X