Sakura – simbol prolazne lepote, ali i upozorenja

Cvet japanske trešnje (Prunus serrulata Lindl. 1830), poznat i kao sakura, simbol je proleća. Ovaj prelepi cvet zauzima posebno mesto u japanskoj kulturi, jer se slavi kroz tradicionalno održavani festival, hanami – običaj uživanja u lepoti cveća kroz cvetove trešnje. Obično lepota ovih belih ili bledoružičastih cvetova traje jedva nekoliko nedelja u rano proleće, zbog čega su simbol prolaznosti života i negovanja trenutka. Oni nisu cenjeni zbog svojih plodova, već se kultivišu zbog ukrasne i pejzažne vrednosti, ukrašavajući parkove, bašte i ulice širom sveta. 

Osim estetskog uvažavanja, sakura ima duboko simboličko značenje u umetnosti, poeziji i filozofiji u Japanu. Često se dovodi u vezi sa idejom mono no aware – svesti o prolaznoj prirodi stvari i melanholičnoj lepoti koju pruža prolaznost. Japanska trešnja je postala svetski simbol mira i prijateljstva, često se daje drugim nacijama kao poklon dobre volje i svojim značajem inspiriše veliki broj ljudi. 

Cvetovi japanske trešnje sa pogledom na planinu Fudži u pozadini 

Izvor: https://media.timeout.com/images/105861002/image.jpg

Postoji više od 200 sorti japanskih trešanja. Prvenstveno se gaje zbog dekorativnih cvetova, što ih čini popularnim u pejzažnom uređenju. Latice i listovi ove vrste se u Japanu koriste u kulinarstvu – prave se čajevi, slatkiši i deserti, poput sakura mochi koji ima aromu trešnjinog cveta. 

Japanska trešnja cveta u proleće, iako tačno vreme cvetanja zavisi od geografske lokacije i klime. U Japanu imaju tendenciju da cvetaju od samog kraja marta do početka aprila, ali kako je u južnim i ostrvskim delovima mnogo toplije, kao na primer Okinava, može da počne sa cvetanjem već u januaru. Što se tiče daljih severnih ostrva Japana, poput Hokaida, cvetanje se javlja kasnije, bilo u aprilu ili čak početkom maja.

Period cvetanja je relativno kratak, oko 1–2 nedelje. Početni stadijum je poznat kao kaika (otvaranje pupoljaka), dok je vrhunac cvetanja nazvan mankai (potpuno cvetanje). Kasnije, latice padaju i prave čaroliju od kiše latica”. Svake godine klimatske razlike mogu uzrokovati varijacije u vremenu cvetanja, što čini predviđanje cvetanja velikom potrebom za japanske hanami festivale i strane turiste zainteresovane da pogledaju ovaj sjajno upečatljiv spektakl.

Kiša latica: https://www.youtube.com/shorts/6qMJU44WFsg

Ranije cvetanje

Datumi za otvaranje delikatnih pupoljaka koji krase stabla trešanja u Kjotu u proleće već su pomaknuti skoro dve nedelje u odnosu na period tokom 1850-ih. Globalno zagrevanje, uglavnom izazvano sagorevanjem fosilnih goriva, dovelo je do tako visoke temperature 2024. čime je postala najtoplija godina u istoriji. BBC (British Broadcasting Corporation) kaže da je 2021. i početkom 2023. godine sakura mogla da procveta ranije nego ikada u njihovim zapisima. Studija sprovedena 2022. godine otkrila je da su antropogeni efekti klimatskih promena bili glavni uzrok prolećnog „vršnog cvetanja” koji se desio u Kjotu za skoro 11 dana ranije. 

Cvetovi biljke sa pčelom

Izvor: https://globetrotterkyle.com/wp-content/uploads/2022/04/DSC_0311-1024×683.jpg

Upozoravaju nas da će cvetanje sakure krajem ovog veka počinjati izuzetno rano. Događaj će postati toliko čest da će jednostavno postati uobičajen. Zbog ranog proleća i posledično ubrzanog cvetanja trešanja, mogu se uočiti neke ekološke neusklađenosti kao što su cvetovi bez oprašivača i drveće koje je podložnije naletima hladnoće. Stoga, drveće trešnje može predstavljati primer kako klimatske promene utiču na druga stablia za proizvodnju useva kao što su jabuke i breskve.

Hanami festival

Izvor: https://www.exploreworldwide.eu/medialibraries/explore/blog-images/2019%2008%20august/japan%20country%20spotlight/shutterstock_399709399-blossom-banner-min.jpg?ext=.jpg&width=1920&format=webp&quality=80&v=201907171032%201920w

Izvori: