Pričamo sa dr Nedeljkom Milosavljevićem

Šta se sve podrazumeva pod terminom transfer tehnologija?

Transfer tehnologije je termin koji podrazumeva iskorišćavanje komercijalnog potencijala inovativne ideje/pronalaska. Svi smo svesni da Univerzitet u Beogradu raspolaže sjajnim, mladim umovima studenata i istraživača koji posvećeno rade na razvoju novih ideja u svojim laboratorijama. Međutim, inovacije moraju da „pronađu svoj put“ ka tržištu, kako bi postale korisne društvu u vidu primenljivih proizvoda i usluga. Komercijalizacija inovativnih rešenja je pokretač moderne industrije, a proces koji to omogućava, proces od nastanka ideje do njene komercijalizacije, upravo je transfer tehnologije. S pravom možemo zaključiti da transfer tehnologije predstavlja proces koji, u krajnjoj liniji, jača položaj jedne države na međunarodnom tržištu i osigurava ekonomski i privredni rast.

Kakvu uspešnost je do sada centar ostvario? 

Centar za transfer tehnologije osnovan je 2010. godine i od tada je ostvario brojne uspehe, kako na nacionalnom i regionalnom, tako i na međunarodnom nivou. Centar podržava 31 fakultet i 11 instituta i ohrabruje istraživače, kao i studente, da svoje inovativne ideje komercijalizuju, bilo kroz „spin-out“ kompaniju, bilo kroz licenciranje njihove tehnologije. O uspehu svedoči broj licenciranih tehnologija, kao i osnovanih kompanija, koje su svoj put ka tržištu osigurale oslanjajući se na stručnu pomoć i podršku tima Centra. Veoma smo ponosni na sve timove sa kojima smo sarađivali i sa kojima trenutno sarađujemo, jer su oni ti koji pokreću inovativni ekosistem Univerziteta, ali i cele zemlje, i svojim sjajnim idejama osvajaju domaće i međunarodno tržište i ostvaruju uspehe koji, između ostalog, svrstavaju Univerzitet u Beogradu među institucije vođene preduzetničkim i inovativnim duhom.


Centar je deo brojnih nacionalnih, regionalnih i međunarodnih inicijativa i mreža koje podržavaju preduzetništvo, transfer tehnologije i znanja, saradnju nauke i privrede, naučni i tehnološki razvoj.
Svojim aktivnostima i projektima jačamo saradnju između akademske zajednice i predstavnika privrede, osiguravajući saradnju na obostranu korist, a veliki doprinos Centar ima i na polju edukacije o zaštiti i upravljanju intelektualnom svojinom, insistirajući na zaštiti pronalazaka i preduzimanju svih važnih koraka koji obezbeđuju sigurno vlasništvo nad intelektualnom svojinom.
Tim Centra razvio je i alat za testiranje poslovne prilike, koji je dostupan na platformi BOSS . Svi studenti i istraživači Univerziteta u Beogradu mogu se besplatno registrovati i na platformi testirati svoju ideju pomoću tri inovativna alata: Alat za samoprocenu poslovne prilike, Alat za planiranje razvoja poslovne prilike i Obrazac za prijavu poslovne prilike. Izuzetno smo ponosni na ovaj alat, koji se pokazao kao vrlo koristan za inovatore koji još uvek ispituju komercijalni potencijal svoje ideje, kao i na celokupnu platformu koja, pored pomenutih alata, sadrži edukativan tekstualni i video materijal u vezi šest dimenzija poslovne prilike/preduzetništva – tehnologija, tim, tržište, jedinstveni predlog vrednosti, intelektualna svojina i finansije. 

Kako biste ocenili trenutni odnos nauke i privrede kod nas?

Napredak je evidentan ako se uporedi sa nekim vremenom koje je iza nas, ali, isto tako, na ovoj saradnji mora još više da se radi da bi dostigla stepen koji zadovoljava sve interesne strane. Jasno je da i dalje ne postoji apsolutno poverenje i sigurnost da u procesu komercijalizacije inovacija neće biti oštećenih strana, a izazov predstavlja i sama motivacija za ovakvim vidom saradnje. Istraživači Univerziteta u Beogradu neretko ne prepoznaju komercijalni potencijal koji se krije iza njihovih pronalazaka, te prestaju da ulažu energiju u rad na određenoj ideji onda kada potvrde početnu hipotezu, kada objave rad u eminentnom naučnom časopisu, i potpuno se usmere na novi projekat. Zato se mi trudimo da ih što više edukujemo i ukažemo na potencijal koji se krije iza saradnje sa privredom i transfera tehnologije.
Svakako, ovaj proces je dugotrajan i treba konstantno da se održava i neguje, ali ohrabruje činjenica da sve više predstavnika i akademije i privrede postaje svesno važnosti ove saradnje i tragaju jedni za drugima kako bi ostvarili maksimalne uspehe. Na tom putu im se nalazi Centar, usmeravajući ih jedne na druge i ojačavajući sponu koja je neophodna za funkcionisanje i podizanje kapaciteta inovacionog ekosistema. 

Po Vašem mišljenju, koliko biologija kao nauka doprinosi razvoju privrede? 

Svaka nauka je značajna i daje doprinos razvoju privrede, bilo bi nepravedno umanjiti značaj neke ili isticati potencijalnu prednost jedne ili više njih. Tako i biologija pokazuje ogroman potencijal, a Centar stoji iza timova i pojedinaca koji dolaze upravo sa Biološkog fakulteta i koji su, svojim inovacijama, uspeli da osvoje tržište i komercijalizuju sjajne ideje.
Na primer, Filip Bošković završio je Biološki fakultet i trenutno je na doktorskim studijama na Univerzitetu u Kembridžu, gde radi na polju nanobiologije i nanobiotehnologije. Saradnju sa Centrom za transfer tehnologije održava godinama, a posebno smo ponosni jer je uspeo da razvije Pycotox, uređaj koji otkriva botulinum i tetanus toksine u izuzetno malim količinama u realnom vremenu.


Jedan aktuelniji primer je tim Perun Lab, u kom dva člana tima dolaze sa Biološkog fakulteta. Perun je osvojio prvo mesto na međunarodnom „pitch“ takmičenju Danube Cup 2021, a razvijaju prvi prenosivi, samostalni uređaj za amplifikaciju DNK – Amplife, koji će omogućiti sprovođenje kompletne DNK analize na terenu, bez potrebe odlaska u laboratoriju.
Samo ova dva primera pokazuju kakav doprinos mogu imati inovacije iz bioloških disciplina i koliki značaj mogu doneti razvoju privrede, tako da apsolutno verujemo u mlade biologe i njihove inovativne ideje i tu smo da ih podržimo na putu ka pronalaženju odgovarajućih poslovnih partnera.

Da li se centar bavi i rešavanjem ekoloških problema?

Možda ne u direktnom smislu, ali indirektno, kroz projekte i inicijative, svakako da. Pre svega, svaka poslovna prilika mora da ispuni kriterijum održivosti i uticaja na životnu sredinu, što znači da ne podržavamo ideje koje imaju bilo kakav negativan i štetan uticaj na okolinu. Neke tehnologije koje su razvijene u saradnji sa Centrom spadaju u kategoriju „zelenih tehnologija“ i direktno imaju za cilj smanjenje negativnog uticaja različitih polutanata na životnu sredinu. Takođe, projekti na kojima učestvujemo neretko se bave održivim razvojem, rešavanjem klimatskih globalnih izazova, inovativnim „čistim“ tehnologijama, i slično.


U narednoj godini planiramo određene saradnje i projekte iz ovih oblasti, kako bismo dodatno angažovali inovatore sa Univerziteta u Beogradu, ali i mlade širom zemlje, da usmere svoje razmišljanje i oblikuju svoje ideje tako da one odgovaraju na jedan ili više ciljeva održivog razvoja, a sve sa ciljem potencijalnog rešavanja ekoloških problema, kako u zemlji, tako i na globalnom nivou.

Šta se podrazumeva pod dobrom idejom istraživača?

Dobra ideja mora biti jedinstvena, inovativna, primenljiva u praksi i mora imati komercijalni potencijal.


Jedinstvena znači da mora biti delo istraživača ili tima istraživača, i podrazumeva da su ispunjeni svi uslovi koji ne ugrožavaju tuđa prava nad intelektualnom svojinom. Sa druge strane, istraživač mora biti svestan važnosti zaštite svoje ideje, inovacije ili pronalaska, i jako je bitno da, čim prepozna komercijalni potencijal, kontaktira Centar za transfer tehnologije i preduzme sve korake u podnošenju patentne aplikacije. Ukoliko svoju ideju otkrije pre toga, ugrožava svoju inovaciju i njenu komercijalizaciju.
Inovativnost se nadovezuje na prethodni kriterijum i podrazumeva da je rešenje zaista inovativno i inventivno u konkretnoj oblasti i da poslovna prilika ima jedinstveni predlog vrednosti, nešto što je razlikuje od drugih, potencijalno sličnih tehnologija.
Komercijalizacija podrazumeva izlazak na tržište, pa samim tim svaka ideja mora biti praktično primenljiva u jednoj ili više oblasti. Ona bi trebalo da rešava neki aktuelni problem i da zaista bude značajna u kontekstu istog, odnosno da ima višu vrednost za privredu, ali i društvo u celini. Na kraju, dobra ideja mora biti isplativa, odnosno istraživač mora prepoznati potencijal za zaradu, jer iako inovacija rešava konkretan problem i pomera granice određene oblasti, ipak je potrebno da se trud i rad istraživača isplate i nagrade.

U slučaju da naučnik prepozna komercijalni potencijal u svojoj ideji, koji su dalji koraci koje treba da preduzme radi njene realizacije?

Komercijalizacija, odnosno izlazak na tržište inovativne ideje, zaista je dug put, popločan brojnim izazovima, te je za početak neophodno da istraživač bude svestan da ga čekaju godine zalaganja i truda kako bi ostvario svoj cilj. Dakle, inovativna ideja sama po sebi je sjajna stvar, ali bez velike želje i motivacije onoga ko stoji iza nje, njena komercijalizacija je praktično nemoguća.
Onog trenutka kada se istraživač odluči za ovaj put, kada prepozna spremnost i preduzetničku ambiciju u sebi, kada se uveri da ideja ima komercijalni potencijal, treba da se javi timu Centra za transfer tehnologije. Naša Otvorena vrata i Projektno savetovalište imaju za cilj da pomognu istraživačima u rešavanju svih nedoumica iz oblasti komercijalizacije, transfera tehnologije, zaštite prava intelektualne svojine, pisanju projekata i planiranju daljih koraka u razvoju poslovne prilike.
Dalja realizacija zavisi od same razvojne faze u kojoj se konkretna ideja nalazi, a procenu toga, kao i utvrđivanje daljih mogućnosti, potencijalnih opasnosti i koraka, istraživač radi uz pomoć tima Centra. Nakon utvrđivanja potencijala, zajednički odlučujemo da li ćemo krenuti u testiranje tržišta, pravljenje studije o izvodljivosti, razgovor sa potencijalnim partnerima i korisnicima, kreiranje patentne studije, kreiranje prototipa ili test verzije.

Da li je ideja koju iznese istraživač na neki način zaštićena od bilo kakvih zloupotreba ili narušavanja autorskih prava?

Apsolutno! Centar insistira na važnosti postavljanja ovog pitanja i trudimo se da što više skrenemo pažnju istraživačima na to koliko je važno da podnesu patentnu aplikaciju pre nego što objave bilo kakve rezultate svojih istraživanja. Dakle, nijedna informacija o inovativnoj ideji ne sme biti javno dostupna pre nego što istraživač popuni patentni formular.
Da bi pronalazak mogao da se patentira, potrebno je da ispunjava sledeće kriterijume: da bude nov, da poseduje inventivni nivo, da bude industrijski primenljiv i da ne potpada pod neku od zabranjenih kategorija. Utvrđivanje ispunjavanja ovih kriterijuma je dugotrajan i skup proces, ali su na kraju dobiti ogromne.
Tim Centra pomaže istraživačima u odabiru patentnog advokata i vodi računa o sprovođenju i rešavanju svih organizacionih pitanja. O svim koracima, aktivnostima i rokovima pričamo sa istraživačima na samom početku, kako bismo još jednom ustanovili važnost ovog procesa i istakli sve kriterijume koje istraživač i njegova ideja moraju ispunjavati kako bi adekvatno i pravovremeno bili zaštićeni. Za patente koji su tržišno orijentisani pronalazimo prave i sigurne partnere, pravimo licence na globalnom nivou i pregovaramo o finansijskim uslovima kako bismo maksimalno zaštitili naše istraživače i obezbedili efikasnu isplativost.

Ukoliko se istraživač odluči za ovakav tip saradnje, da li može da očekuje i adekvatnu zaradu i podršku u realizaciji ideje?

Kao što sam naveo u nekoliko prethodnih pitanja, na putu ka tržištu, tim Centra je sve vreme uz istraživača. Trudimo se da pregovaramo najbolje i najisplativije uslove, kako u celom procesu nijedna strana ne bi bila oštećena. Centar pomaže istraživačima i u osnivanju sopstvenih „start-up“ i „spin-off“ kompanija, pri čemu zajedno nalazimo sva moguća rešenja za pronalaženje izvora finansiranja. Centar identifikuje odgovarajuće izvore finansiranja na nacionalnom, regionalnom i evropskom nivou i pruža administrativne usluge u periodu pre i nakon dobijanja finansijske podrške. Kako različiti izvori finansiranja zahtevaju temeljan i sveobuhvatan biznis plan, tim Centra pomaže istraživačima u kreiranju ovog dokumenta, tako da ga zajedno učinimo uverljivim i sadržajnim.
Naša podrška je besplatna i uvek smo otvoreni za razgovor i konsultacije i spremni da pomognemo i istrajemo na putu ka cilju zajedno sa našim istraživačima. Na njima je samo da nam se jave i postave prava pitanja.

Koju poruku biste poslali studentima i na taj način ih motivisali da dele svoje ideje i šire uticaje svojih istraživanja?

Studenti možda nemaju dovoljno motivacije, znanja i iskustva kako bi započeli preduzetnički put za vreme studija. Istraživačke pozicije neretko deluju neprimamljivo i neisplativo, te studenti biraju brojne druge opcije za započinjanje profesionalne karijere. Tim Centra želi da im pokaže da to nije baš tako i da su pred njima sjajne prilike i izazovi ukoliko odaberu istraživački ili preduzetnički put.


Studentima i studentkinjama Univerziteta u Beogradu poručio bih da istraju u svojim studijama, da ispunjavaju svoje obaveze, ali da se potrude da pronađu konkretnu oblast koja ih inspiriše i motiviše da donose pozitivne promene. Trudite se da se dodatno edukujete, da stičete veštine i savladavate alate koje vam možda ne pokazuju na fakultetu. Sigurno u slobodno vreme, između spremanja kolokvijuma i ispita, možete da testirate svoj preduzetnički duh i sposobnosti, a uveren sam da mnogi već raspolažu mnoštvom ideja koje treba da se iskristališu i pronađu svoju svrhu. Registrujte se na pomenutu BOSS platformu i testirajte svoje ideje, možda već sada neki od vas prepoznaju komercijalni potencijal u nekoj od njih. Okružite se kolegama i koleginicama koje inspirišu slične stvari, upoznajte se sa ljudima van zidova vašeg fakulteta, pokušajte da okupite tim mladih, multidisciplinarnih entuzijasta koji su spremni da osvoje tržište svojim inovacijama.


Pogledajte resurse kojima raspolaže Centar za transfer tehnologije, dođite da se upoznamo i popričamo o vašim zamislima, jer ukoliko ste dovoljno istrajni i odlučni, sigurno ćemo uspeti zajedno da pronađemo najbolja rešenja i opcije za praktičnu primenu vaših ideja.


Na kraju, poručio bih da se ne plaše neuspeha, jer svi smo nailazili na prepreke, naročito na samim počecima razvoja. Ukoliko iz nekog neuspeha uspete da izvučete pouku i steknete dodatno znanje ili veštinu, to više nije neuspeh i sigurno će, pre ili kasnije, odigrati važnu ulogu na putu ka uspehu.