Pričamo sa Bojanom Dinić

Prof. dr Bojana Dinić radi na Odseku za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu na projektu GENIUS.

Istraživačka oblast kojom se bavite je izučavanje socijalno averzivnih osobina i ponašanja. Šta je uticalo na Vaš izbor ove oblasti?

Sa dobijanjem psihologije ličnosti kao predmeta na studijama sam se zainteresovala za ispitivanje osobina ličnosti koje su predispozicije za različita antisocijalna ponašanja, pa sam se tokom doktorskih studija usmerila na ispitivanje činilaca od kojih zavisi javljanje agresije i kasnije proširila svoja interesovanja na konstrukt takozvane Mračne trijade koji je najuže povezan sa antisocijlanim ponašanjima. Mračna trijada predstavlja konstelaciju tri socijalno averzivne/toksične crte – makijavelizam, narcizam i psihopatija. U svom radu ispitujem šta je sržna karakteristika ovih crta i kako su one povezane sa različitim ishodima, od različitih oblika agresije/nasilja, donošenja rizičnih odluka, pa do spremnosti na vakcinaciju, te koliko su one nasledne i dele li zajedničku genetičku osnovu, kako međusobno, tako i sa drugim osobinama.

Zahvaljujući velikom interesovanju i ljubavi prema oblasti kojom se bavite, postali ste dobitnik brojnih nagrada poput Nagrade za najboljeg mladog istraživača na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu; nagrade za najboljeg istraživača na početku karijere koju dodeljuje Internacionalno društvo za ispitivanje individualnih razlika (ISSID) kao i priznanja za naučnu izuzetnost u 2021. godini u oblasti društveno-humanističkih nauka. Šta je to što vas pokreće u naučnom radu?

Najviše me pokreće bazična zainteresovanost za psihološke fenomene, otkrivanje psiholoških mehanizama kojima se mogu objasniti veze između osobina ličnosti i različitih ishoda ili uslova u kojima se određeno ponašanje ispoljava. Na primer, koliko situacioni uslovi, poput prisustva provokacije, doprinose ispljavanju agresije, i da li doprinose isto kod svih, ili kod osoba koje imaju specifičnu konstelaciju crta ličnosti. U mojoj oblasti se stalno otkriva nešto novo i stiču novi uvidi, tako da svaka istraživanja okupljena oko jedne teme otvaraju nova pitanja, a mene pokreće želja da dam odgovor na takva pitanja.

Logo internacionalnog društva za ispitivanje razlika (ISSID).

Izvor: https://www.issidorg.com/#top

Bili ste rukovodilac projekta Pokrajinskog sekretarijata za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost, čiji je cilj bio ispitivanje efekata rizične i prekomerne upotrebe društvenih mreža kod adolescenata. Kakvi su rezultati projekta i koje biste savete dali mladima u cilju prevencije negativnog uticaja društvenih mreža i digitalnog nasilja?

U okviru ovog projekta smo bili usmereni na ispitivanje tri oblika rizičnih ponašanja na društvenim mrežama kod adolescenata – prekomerna upotreba društvenih mreža, digitalno nasilje i neželjeni seksting. Izdvojila bih rezultate u vezi sa digitalnim nasiljem. Dobili smo da je veća sklonost ka digitalnom nasilju povezana sa prekomernom upotrebom društvenih mreža, slabom kontrolom emocija, niskom roditeljskom uključenošću i većom tolerancijom nasilja među vršnjacima i u školi. S druge strane, oni koji trpe digitalno nasilje provode više vremena na internetu i koriste ga na nebezbedan način (npr. ne štite svoje podatke i lako ih odaju drugima), imaju slabu podršku vršnjaka i percipiraju da njihovi vršnjaci više tolerišu nasilje. Mogu se primetiti drugačiji činioci koji imaju efekat na vršenje i na trpljenje nasilja, te se u skladu s tim preporučuju i različite preventivne mere. 

U sklopu projekta smo formulisali smernice za tri ciljne grupe – nastavnike, roditelje i same adolescente, a u vezi s prevencijom rizične upotrebe društvenih mreža. Kada su u pitanju adolescenti, mogu savetovati da nikako ne šalju poruke kad su besni na nekoga i da osveste da je trajno sve što se postavlja na internet i putem digitalnih tehnologija, pa pre nego što postuju neki uvredljivi sadržaj o nekome, mogu da se zapitaju da li bi im bilo prijatno da se oni nađu u istoj poziciji. Za one koji dobijaju preteće ili uvredljive sadržaje najvažnije je da ne odgovaraju na njega i da nasilnika prijave (roditelju, starijoj osobi ili nastavniku u kojeg imaju poverenja, na broj Nacionalne dečije linije 116111). Važno je da znaju da nisu sami u ovome i da postoje oni koji im mogu pomoći.

Prekomerna upotreba društvenih mreža je povezana sa povišenim rizikom od digitalnog nasilja.

Izvor: https://www.spectrumlabsai.com/the-blog/how-can-online-platforms-stop-cyberbullying

Jedan ste od koordinatora radnih paketa na projektu GENIUS koji finansira Fond za nauku RS, koji predstavlja nastavak razvoja STAR Registra blizanaca kao jedinog ovakvog registra na Zapadnom Balkanu. Koji je cilj projekta GENIUS i kreiranja STAR Registra blizanaca?

Logo projekta GENIUS.

Izvor: http://star.ff.uns.ac.rs/genius/

Ciljevi GENIUS projekta su sledeći: 1) ispitivanje uticaja roditelja na ponašanje dece (tzv. kulturna transmisija); 2) ispitivanje epigenetičkih promena kako bismo razumeli kako potencijalni činioci okruženja doprinose promenama u naslednom materijalu, odnosno da ekspresija nekih gena bude “utišana” a nekih “pojačana”, i kakav to ima efekat na naše obrasce ponašanja tj. stilove adatcije; 3) razvoj STAR Registra blizanaca i kreiranje STAR Biobanke; 4) uvođenje savremenih tehnika ispitivanja stilova adaptacije, poput eksperimenata u virtuelnom okruženju (VR) i slično.

Dete sa naočarima za virtuelnu realnost (VR).

Izvor: https://www.manchestereveningnews.co.uk/news/uk-news/virtual-reality-headsets-could-most-22100245

Kada je u pitanju STAR Registar blizanaca, cilj njegovog kreiranja je najpre da se sazna koliko blizanaca ima u Srbiji, budući da ovakav podatak ne postoji objedinjen na nivou naše zemlje. Drugi cilj je da omogući pristup blizancima koji su zainteresovani da učestvuju u blizanačkim studijama i time doprinesu razvoju bihejvioralne genetike kod nas, kao i važnim saznanjima. Naime, blizanci su veoma dragoceni jer na osnovu poređenja sličnosti i razlika između jednojajčanih i dvojajčanih blizanaca možemo tačno izračunati koliko je neka karakteristika (npr. osobine ličnosti, inteligencija, strategije regulacije emocija, zadovoljstvo životom itd.) nasledna u populaciji, a koliko je pod uticajem sredinskih činilaca. Takođe, možemo saznati da li neke karakteristike dele zajedničke genetičke ili sredinske činioce. Ova saznanja nam pomažu da osmislimo bolje preventivne programe i time doprinesemo unapređenju kvaliteta života svih nas.

Trenutno u STAR Registru blizanaca ima preko 3000 prijavljenih blizanaca svih uzrasta i članova njihovih porodica sa cele teritorije Srbije.

Na koji način se blizanci mogu prijaviti da učestvuju u prvoj blizanačkoj studiji kod nas? Da li se ova ispitivanja mogu sprovoditi i na dizigotnim blizancima kao i na siblinzima koji nisu blizanci?

Svi blizanci, i jednojajčani i dvojajčani, mogu se vrlo jednostavno prijaviti u STAR Registar preko linka: https://blizanci.rs/prijava.php. Prilikom prijave, blizanci mogu označiti da li su zainteresovani da učestuvju u blizanačkoj studiji. Takođe, roditelji maloletnih blizanaca mogu prijaviti svoju decu u STAR Registar i označiti da li žele da učestvuju u blizanačkoj studiji. Učešće u blizanačkoj studiji podrazumeva popunjavanje nekoliko upitnika na onlajn platformi, a oni blizanci koji su zainteresovani za učešće u savremenim istraživačkim metodama mogu doći kod nas na Filozofski fakultet na uživo ispitivanje. 

Kako bismo detaljnije utvrdili efekte sredinskih činilaca (posebno porodičnih) na ispoljavanje različitih ponašanja, stavova, emocija itd., u našem istraživanju mogu učestvovati i braća i/ili sestre koji nisu blizanci, a čija razlika u godinama nije veća od 4 godine. Prijava za učešće u ovom istraživanju je takođe jednostavna i preko linka: https://blizanci.rs/prijava_siblinga.php. Prijavu mogu izvršiti punoletni braća i/ili sestre, kao i roditelji maloletne dece ukoliko imaju decu čija razlika u godinama nije veća od 4. Trenutno u registru ima 650 siblinga i članova njihovih porodica.

Dan blizanaca u Novom Sadu u organizaciji Centra za bihevioralna istraživanja u psihologiji – STAR

Izvor: https://www.nsreporter.rs/2022/06/dan-blizanaca-u-srbiji/

GENIUS se realizuje u skladu sa principom otvorene nauke i jedan od njenih važnih aspekata je građanska ili volonterska nauka. Na koji način studenti mogu postati članovi Vašeg istraživačkog tima? Kako se postaje naučnik-volonter?

U sklopu GENIUS projekta i generalno STAR Centra izuzetnih vrednosti za bihevioralna istraživanja u psihologiji čiji su članovi ujedno i članovi GENIUS tima, imamo studente volontere i naučnike volontere. Posebno nam je drago što imamo i bogatu mrežu naučnika volontera. Nučnici volonteri u sklopu STAR Centra i GENIUS projekta su svi oni koji su zainteresovani za bihevioralnu genetiku, ali nisu eksperti u ovoj oblasti. Da bi neko bio naučnik volonter ne mora da ima nikakvo predznanje iz oblasti ili metodologije naučnog rada, dovoljno je samo da je bazično zainteresovan za tu oblast i da želi da sazna nove stvari u okviru nje i stekne nove veštine i uvide. Naučnici volonteri su aktivno uključeni u naučna istraživanja, ali oni sami procenjuju na koji način žele da se uključe i koliko intenzivno (npr. neki naučnici volonteri žele samo da prikupe podatke, a neki učestvuju u osmišljavanju pitanja).

Dečija radionica u organizaciji naučnika volontera STAR centra.

Izvor: http://star.ff.uns.ac.rs/galerija.php

Studenti volonteri su studenti psihologije koji su zainteresovani za oblasti kojima se bavimo u STAR Centru, pre svega za oblast bihejvioralne genetike, a potom i individulanih razlika i mentalnog zdravlja. Oni aktivno učestvuju u radu STAR Centra i u istraživanjima koje sprovodimo, pa tako i israživanja u sklopu GENIUS projekta, i njihovo angažovanje podrazumeva različite aktivnosti – oni osmišljavaju istraživanja, sprovode ih, prikupljaju podatke, obrađuju podatke i pišu naučne radove, prezentuju ih i publikuju itd. Moglo bi se reći da su oni naučnici volonteri koji su na najvišem nivou uključeni u projekte volonterske nauke i naučna istraživanja. 

Da li sarađujete sa još nekim institucijama u zemlji ili u inostranstvu?

Sarađujem sa kolegama iz Srbije i regiona koji se bave mračnim crtama, npr. sa koleginicom Anjom Wertag sa Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu s kojom uvek razgovor završavam s novim idejama za istraživanja. Potom, inicirala sam saradnju sa mnogim istraživačima u svetu, npr. prof. Adrian Raine-om s Univerziteta u Pensilvaniji koji je lider u oblasti neurokriminologije i sa prof. Vincet Egan-om sa Univerziteta u Notingamu koji je pionir u izučavanju mračnih crta, i imali smo tu čast da nam budu plenarni predvači na naučnom skupu u Novom Sadu. U sklopu GENIUS projekta sarađujemo sa istraživačima sa Džon Džej koledža krivičnog prava u Njujorku, i imamo saradnju sa kolegama koje su kreirale registre blizanaca u svojim zemljama, npr. sa prof. Rainer Riemann-om sa Univerziteta u Bilefeldu, Nemačka i sa prof. Dorret Boomsma sa Vrije univerziteta u Amsterdamu, Holandija. Iskustva saradnika su veoma dragocena i najbolje ideje upravo proističu iz ovakvih saradnji.

Na koji način bi saznanja dobijena istraživanjima u okviru GENIUS projekta mogla pomoći biomedicini i terapijskim strategijama u budućnosti?

Kombinovanje blizanačke studije sa epigenetičkim pristupom treba da omogući identifikaciju biomarkera za dijagnozu i prognozu različitih disfunkcionalnih obrazaca ponašanja. Ideja je da saznanja iz naših istraživanja pruže osnov za razvoj personalizovane medicine, kao istraživačkog modela koji koristi karakterizaciju pojedinaca na osnovu psihološke procene, molekularnog profilisanja, medicinskih pregleda i podataka o načinu života, za prilagođavanje terapijskih strategija usmerenih na određenu osobu, kao i za određivanje predispozicije za bolesti i/ili pružanje pravovremene i ciljane prevencije. 

Prikaz pristupa u lečenju personalizovanom medicinom.

Izvor: https://www.euafrica-permed.eu/what-is-personalised-medicine/

U kom smeru će ići Vaša buduća istraživanja? Koji su specifični ciljevi GENIUS projekta u narednom periodu?

Moja istraživanja u sklopu GENIUS projekta će ići u pravcu ispitivanja zajedničke genetičke osnove antagonističkih crta ličnosti, npr. psihopatije i saradljivosti (odnosno agresivnosti na opozitnom polu), budući da je aktuelna dilema da li se mračne crte (kojoj pripada i psihopatija) mogu svesti na bazične crte ličnosti, kakva je saradljivost. Pored toga, ispitivaćemo i epigenetičke promene kojima se može objasniti agresija i naredni korak u sklopu GENIUS projekta će biti upravo usmeren na epigenetičke studije. Ujedno, nastavljam istraživanja o mračnim crtama sa studentima u kojima ispitujemo relacije mračnih crta i različitih ishoda, poput strategija raskidanja intimne veze i sklonosti ka digitalnom nasilju u intimnim vezama, sklonosti ka verovanju u teorije zavere itd. Takođe, u sklopu međunarodne COST akcije o vršnjačkom nasilju vodim interkulturološko istraživanje u 17 zemalja o digitalnom nasilju zasnovanom na predrasudama (kakve su polne, verske, etničke itd.), te očekujem uskoro rezultate i ove velike studije.

Da li se agresija i vršnjačko nasilje mogu dovesti u vezu sa epigenetičkim promenama?

Izvor: https://consumer.healthday.com/encyclopedia/children-s-health-10/child-development-news-124/aggression-ages-6-to-12-645908.html