Hippie zajednica u životinjskom svetu – bonobo

 

 

 

Šta biste rekli nakon kratkotrajnog proučavanja ovih fotografija? Možda ste uočili veliku sličnost ove dve jedinke i automatski ih smatrali za pripadnike iste vrste? Ako niste, svaka čast! U pitanju su, naime, dve odvojene vrste: obična šimpanza (Pan troglodytes) i bonobo šimpanza (Pan paniscus).

 

Pored šimpanzi, bonobo majmuni su naši najbliži, živi rođaci. Naime, bonobo, šimpanza i čovek, svrstavaju se, prema genetičkim istraživanjima, u istu potporodicu Homininae. Prvi put, neformalno su opisani 1929., da bi im naziv Pan paniscus bio dodeljen 1933. godine.

 

Specijacija čovekolikih majmuna

 

Bonobo ili šimpanza?

Interesantno je da su naučnici koji su vodili program izučavanja ponašanja, inteligencije i komunikacije bonobo majmuna rekli da kvalitativne razlike između jezika čoveka i ovog majmuna ne postoje, u pitanju je samo nivo.

 

Razlike između bonobo šimpaze i šimpanze

 

Kao i ostali primati, bonobo i šimpanze se odlikuju palcem koji oponira ostalim prstima i relativno sličnom habitusu. Razlikuju se, međutim, po veličini, težini i ponašanju. Šimpanze su krupnije, dok bonobo majmune često nazivaju i pigmejskim ili patuljastim šimpanzama. Obe vrste pripadaju istoj familiji, i takođe, i bonobo i šimpanze dele svoju DNK sa ljudima (oko 98% genoma). Šimpanze su ratobornije (može se čak dogoditi da usmrte i pojedu mladunce drugih grupa šimpanzi), dok su bonobo majmuni poznati po svojoj miroljubivosti i odsustvu letalne agresije.

 

Ishrana i korišćenje oruđa

Kako se prvobitno pogrešno smatralo, bonobo nisu isljučivi vegeterijanci. Mogu se hraniti insektima, pticama i ponekad, ali retko, sitnijim vrstama majmuna. Ipak, iako vole meso i pokazuju izuzetno uzbuđenje kada uspeju da ulove plen, zbog slabe organizacije društva u pogledu lova, meso zauzima marginalno mesto u ishrani.

 

Bonobo šimpanze dele hranu, pokazuju kooperativno ponašanje

 

Bonobo koriste oruđe, međutim, to čine znatno jednostavnije nego što je slučaj sa šimpanzama. Zanimljivo je da ženke pokazuju veću sklonost ka korišćenju različitih alata od mužjaka.



Matrijarhat

Ove dve vrste razlikuje još jedna bitna stavka: odnosi i način uređivanja društva. Matrijarhat, karakterističan za bonobo, u suštoj je suprotnosti sa patrijarhalnim vidom organizacije karakterističnim za šimpanze, druge primate i mnoge ljudske zajednice. Ovo otkriće, dovelo je do bure i brojnih debata između tadašnjih feminističkih pokreta, sa jedne strane, i konzervativnijih sa druge, pri čemu su pojedini naučnici čak navodili da je matrijarhat samo prividan i da su ženke ove vrste dominantne zahvaljujući strateškom kavaljerstvu mužjaka. 

 

Bonobo su jedini čovekoliki majmuni koji vode ljubav, a ne rat

 

Uprkos činjenici da su sitnije od mužjaka, ženke obično prve imaju pristup hrani, prve iniciraju seksualne interakcije, određuju hijerarhijski položaj jedinke u populaciji, i često mogu pokazati agresivno ponašanje prema mužjacima (ali nikada agresiju kakva je karakteristična za šimpanze).

 

Bitno je napomenuti da matrijarhat nije apsolutno pravilo – u odnosu dve jedinke često je mužjak taj koji je dominantniji. Takođe, ukoliko dominantna majka ima sina, ona će mu omogućiti bolji i snažniji položaj u društvu, tako da se ni uticaj mužjaka u zajednici ne sme zanemariti.

 

Odnos snaga između polova je mali, ali opet merljiv. Bitno je ponovo napomenuti da bonobo nikada neće pokazati intenzivnu agresiju poput šimpanzi. Mogli bismo onda reći da je ovde reč o začetku jednog egalističkog ili, preciznije i tačnije rečeno, miroljubivog društva.



Neobično reproduktivno ponašanje

Pan paniscus nemaju vremenski određenu sezonu parenja. Ženke postaju seksualno aktivne ranije od mužjaka. Veza između mladunaca i majke je snažna i majka se o njima brine između 3 i 6 godina. Mužjaci su mnogo duže zavisni od majke i ceo život su vezani za jednu istu zajednicu, dok ženke prelaze u susedne populacije gde će ustoličiti svoj položaj u grupi.

 

Seksualne interakcije čine temelj socijalnih veza

 

Jedina su vrsta primata, izuzev čoveka, koji seksualne odnose ne upražnjavaju samo radi prokreacije. Bonobo majmuni su biseksualni primati i homoseksualni odnosi nisu neuobičajeni, naročito među ženkama. Seksualne interakcije čine temelj socijalnih veza. Tako npr. ženke na nižem statusu strateški upražnjavaju odnose sa visoko rangiranim ženkama, kako bi poboljšale svoj status. Za razliku od šimpanzi koje su znatno stidljivije, bonobo se pare pred drugim članovima populacije, često učestvuju u pravim orgijama u koje mogu uključiti i mladunce. Još uvek nisu zabeleženi samo incestuozni odnosi. Među primatima, oni su jedinstveni po tome što su prilikom parenja često okrenuti licem u lice, slično čoveku.


Bonobo šimpanze se svrstavaju među najugroženije vrste afričkih primata

 

Danas se bonobo šimpanze svrstavaju među najugroženije vrste afričkih primata usled intenzivnog izlova i uništavanja prirodnih staništa.

Očuvanje i razumevanje načina života ovih inteligentnih, dobroćudnih “hippie-šimpanzi”, može pomoći i čoveku u shvatanju kako ispravnije i mirnije živeti u svojoj, ali i u korelaciji sa drugim zajednicama. 



 

 

Izvori: