Master modul – Fiziologija i biotehnologija biljaka/Molekularna biologija i biotehnologija biljaka

Kakve osobine i veštine mora da ima student koji je idealan kandidat za Vaš master?

Od studenata pre svega očekujemo akademsko ponašanje, korektan odnos prema kolegama i nastavnicima. Kada je to zadovoljeno, sve oslato ide glatko.

Katedra za fiziologiju biljaka organizuje dva modula master studija: Molekularna biologija i biotehnologija biljaka i Fiziologija i biotehnologija biljaka. Za izradu master rada najvažnija je volja i želja da se uči i radi. Master rad na ovim modulima je obavezno eksperimentalan pa je izuzetno važno da student ima afinitet prema laboratorijskom radu. 

Od studenata očekujemo da pre svega budu pažljivi i poštuju pravila ponašanja u laboratoriji; da pažljivo slušaju uputstva; da se ne ustručavaju da pitaju ono što im nije jasno ili nisu sigurni, da se i sami informišu, čitaju stručne knjige i radove o kojima mogu diskutovati sa kolegama i nastavnicima. Najvažnije je da budu zaista posvećeni svom radu. Laboratorijski rad zahteva dosta hemije, pa bi trebalo da studenti vladaju osnovnim znanjem iz hemije i biohemije, naročito proračunima pri pravljenju rastvora jer će to svakodnevno raditi. Što se tiče praktičnih, eksperimentalnih veština, sve će savladati u toku rada. 

 
Zašto bi studenti trebalo da odaberu Vaš master program?

Master moduli Molekularna biologija  biotehnologija biljaka i Fiziologija i biotehnologija biljaka nude studentima da samostalno, a uz pomoć mentora, praktično izvedu ceo naučni rad, da savladaju metodologiju –  od osmišljavanja i planiranja eksperimenata do sakupljanja, statističke analize, tumačenja rezultata do pisanja rada . Ukoliko upišete master rad na Katedri za fiziologiju biljaka imaćete priliku da radite u prijatnom i stimulativnom okruženju u kom se ceni rad i trud i gde se od vas ne očekujete da sve znate, nego da ste spremni da učite.

 

Šta će studenti dobiti nakon završenog master programa? Koje tehnike će savladati? Da li će se dobijeni rezultati publikovati?

Tehnike koje će student savladati zavise od teme master rada. Neki studenti sakupljaju biljni material iz prirode, ali za većinu master radova je potrebno gajenje biljaka u kontrolisanim uslovima, pa ćete savladati tehnike kultivacije biljaka – bilo u sterilnim (gajenje biljaka in vitro) ili u nesterilnim uslovima (u zemljištu ili hidroponim kulturama)

Gajenje i eksperimentalni tretman biljaka je samo prvi korak jer nakon toga sledi sakupljanje biljnog materijala za dalje analize – hemijske, biohemijske ili molekularno-biološke. Većina studenata će savladati metode ekstrakcije i spektrofotometrijske detekcije pigmenata, proteina, fenolnih jedinjenja, nukleinskih kiselina. 

Osim toga, studenti imaju priliku da savladaju određivanje enzimskih aktivnosti, polarografiju i proteinsku elektroforezu uz detekciju proteina ili različitih enzimskih aktivnosti u gelu. 

Studenti koji se opredele za master rad iz oblasti histologije steći će iskustvo u pripremi mikroskopskih preparata za različite mikroskopske metode i ovladati radom na različitim tipovima mikroskopa.

Postoji mogućnost publikovanja rada na kome je master student koautor, a to u velikoj meri zavisi u kojoj se fazi rada student uključujeu rad, kao i od teme. 



Koje su dosadašnje teme master radova u Vašoj laboratoriji? 

U poslednje tri godine rađeni su mnogi interesantni master radovi, teme nekih od njih su:

  • In vitro propagacija Micromeria graeca i morfološka i histohemijska analiza žlezdanih trihoma lista
  • Potencijal mahovina u bioindikaciji zagađenja toksičnim metalima
  • Procena genetičke raznovrsnosti vrste Nepeta rtanjensis upotrebom RAPD
  • Komparativna analiza promene ekspresije gena izazvane sušom u listovima kukuruza (Zea mays)
  • Aktivnost antioksidativnih enzima u klijancima krastavca tretiranog junglonom i gljivom Trichodema viridae




Po čemu merite uspeh studenata? Kako biste okarakterisali uspešnog studenta nakon master akademskih studija?

Uspešan student master studija nakon zimskog semestra položi sve predviđene ispite i radi na svom master radu. Samostalno piše master rad i nakon ispravki brani rad pre kraja školske godine. Dinamika rada i zahtevnost u velikoj meri zavisi od same problematike i teme rada, a trudimo se da temu prilagodimo afinitetima i mogućnostima studenta, tako da svako ko redovno radi i trudi se može biti uspešan master student. Najuspešniji studenti su svakako oni koji uspeju da brzo postignu samostalnost, kako u laboratoriji tako i u obradi, tumačenju rezultata i pisanju samog rada.

 

Koliko ste posvećeni svakom studentu kao mentor? 

Trudim se uvek tokom rada da stalno procenjujem sposobnost i samostalnost studenta sa kojim radim. Na početku rada mentor ili neko od kolega sa Katedre je u svakom trenutku u laboratoriji sa studentom. Studentima koji sporije napreduju u radu uvek sam na raspolaganju u laboratoriji i nadgledam svaki korak rada. Kada procenim da je student savladao osnovne radnje polako ga ostavljam samog da obavi pojedine zadatke. Do kraja izrade master rada neki studenti uspeju da budu potpuno samostalni u laboratoriji, dok je nekima sve vreme potreban nadzor i asistencija, pa od toga zavisi vreme koje će mentor provesti u direktnom radu sa studentom. Posvećenost svakako podrazumeva i rad nakon eksperimentalnog dela – detaljnu analizu literature, diskusije i tumačenja rezultata koji će studenta pripremiti da samostalno i kvalitetno napiše master rad.

 

Kakve su svakodnevne aktivnosti Vašeg master studenta?

Ukoliko se radi tretman biljaka, u početku izrade student uglavnom dolazi jednom ili nekoliko puta nedeljno da se pobrine za eksperiment (zalivanje, tretman, proveravanje kako napreduju biljke, slikanje…). Kada se dođe u fazu analiza, dinamika rada zavisi od obaveza mentora i studenta, a najčešće zahteva rad od 6-8 sati dnevno u laboratoriji više puta nedeljno, često I svakodnevno.

 

Da li je student uključen u izvođene nastave na osnovnim studijama?

Studenti koji imaju afinitet za nastavni rad svakako će imati priliku da pomažu u izvođenju praktičnih vežbi na osnovnim studijama. Tokom semestra, asistenti procenjuju posvećenost i rad volontera. Svi studenti koji tokom semestra uspeju da održe kontinuitet i volontiraju na vežbama na kraju semestra dobijaju potvrdu o volontiranju.

 

Da li postoji mogućnost saradnje sa drugim institucijama?

Katedra za fiziologiju biljaka ima razvijenu saradnju sa IBISS i IMGGI gde mnogi student rade svoje master radove. Svake godine deo studenata master radove radi i u drugim institucijama sa kojima sarađujemo – Institut za multidisciplinarna istraživanja, Poljoprivredni fakultet, Institut za pesticide i zaštitu životne sredine, Institut za kukuruz i drugi, zavisno od potreba laboratorija sa kojima sarađujemo sa master studentima.

 

Koliko je često da se izrada rada oduži usled tehničkih i drugih problema?

Do sada uglavnom nije bilo takvih slučajeva. Svi studenti koji redovno dolaze u dogovorenim terminima mogu na vreme da završe master rad. Samo u slučajevima kada se oduži polaganje ispita ili pisanje master rada dolazi do produžavanja tako da student mora da upiše drugu godinu master studija.

 

Da li postoji mogućnost nastavka saradnje na doktorskim studijama i zaposlenja kroz projekte Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja ili novog Fonda za nauku?

Svakako, master studenti koji iskažu interesovanje i pokažu sposobnost i ažurnost u radu imaju priliku da upišu doktorske studije na Katedri za fiziologiju biljaka. Angažovanje na projektima je svakako opcija, a u poslednjih nekoliko godina se otvara i konkurs ministarstva prosvete nauke i tehnološkog razvoja za zapošljavanje mladih istraživača sa institucionalnim finansiranjem koje ne zavisi od projekata.

 

Da li postoji saradnja sa inostranim institucijama kao i mogućnost izrade master rada u nekoj od tih institucija?

Ukoliko je student primljen u inostranu laboratoriju sa mogućnošću izrade master rada, u dogovoru između mentora iz inostranstva i sa Katedre svakako može biti priznat takav rad. Naravno, student mora napisati master rad u formi koju propisuje Biološki fakultet.

 

Ko je Vaš najuspešniji master student? 

Iskreno, mislim da je svako ko je izveo rad od početka do kraja uspešan. Naš modul upisuju studente sa različitim afinitetima. Neki od njih ne nameravaju da se bave naukom ali se zapošljavaju u privatnim poljoprivrednim kompanijama ili u drugim sektorima. Mnogi naši bivši studenti su uspešni istraižvači u naučnim institutima i na fakultetima u Srbiji, a ima i studenata koji su postigli značajne rezultate u inostranstvu. Ipak, nikoga ne bih izdvajala, sve su to naši uspešni studenti koji su ispunili svoje ambicije.

 

Gde studenti uglavnom nastave svoju karijeru posle Vašeg mastera?

Značajan broj studenata ostaje u istraživanju, zapošljavaju se na Fakultetu ili u naučnim institutima. Studenti koji ne žele da upišu doktorske studije zapošljavaju se u različitim poljoprivrednim institutima i privatnim firmama, laboratorijama, u školama…



prof. dr Tijana Cvetić Antić

u ime Katedre za fiziologiju biljaka

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *