Atropa belladona – dama sa dva lica

Atropa belladona (Linnaeus, 1753) u narodu je poznata pod nazivom velebilje. Pripada porodici Solanaceae. To je višegodišnja zeljasta biljka visine do 2 metra. Poseduje rizom. Listovi su naizmenično raspoređeni, jajasti, blago zašiljeni, celog oboda. Cvetovi su petočlani i zvonasti. Plod je ljubičasto-crna bobica. Rod je rasprostranjen od zapadne Evrope do Himalaja. Svi delovi biljke su otrovni, a naročito bobice. 

Atropa belladona

Izvor: https://www.monaconatureencyclopedia.com/wp-content/uploads/2008/08/jpg_Tutte_le_parti_dell_Atropa_belladonna_in_particolare_le_radici_sono_molto_velenose_c_Giuseppe_Mazza.jpg 

Atropa belladona kroz istoriju

Ova biljka je poznata još od antičke Grčke. Ime roda Atropa potiče od imena jedne od tri grčke boginje sudbine. Atropa, kao najstarija od tri sestre, određuje kada se nečiji život završava seče nit ljudskog života. Ova biljka je povezana sa kultom boga Dionisa (Bahus u antičkom Rimu). Za slavljenje se u vinu rastvarao ekstrakt velebilja koji je izazivao halucinacije. 

U srednjem veku, Atropa belladona se povezuje sa magijskim obredima. Smatrana je jednom od omiljenih biljaka Đavola. Kada bi proricale sudbinu, veštice bi uzimale malu količinu velebilja. Nasuprot tome, u narodu je vladao običaj da se u kućama drži grančica velebilja kako bi zaštitila dom od zlih sila.

Ime vrste — belladona — potiče iz renesansnog perioda. Belladona ili lepa dama naziv nosi jer su mletačke dame stavljale kapi u oči sa ekstraktom velebilja, kako bi proširile zenice. 

Ekstrakti ove biljke su često korišćeni kao smrtonosno sredstvo.

Atropin

Atropin je sekundarni metabolit velebilja. Prvi put ga je izolovao iz korena Atrope belladone 1831. godine nemački apotekar Mein. Atropin je racemska smeša dva alkaloida, usled čega nosi naziv D,L-hiosciamin. Po strukturi je blisko povezan sa alkaloidom hioscinom na šta ukazuju njihova slična dejstva.

Hemijska struktura atropina

Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/Atropine

Toksična dejstva

Najveću zbirku kliničkih slučajeva je zabeležio Vithaus 1911. godine. On je opisao kliničku sliku 682 pacijenta. Simptomi su popularno sažeti u ,,Hot as a hare, blind as a bat, dry as a bone, red as beet and mad as a hen”.

Rudolf Avgust Vithaus

Izvor: https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/002580246200200111

Hot as hare upućuje na pireksiju — groznicu. Telesna temperatura raste oko sat vremena nakon ingestije i dostiže vrhunac za 6-8 sati. Blind as a bat je uobičajeni efekat atropina na oči. Zenice se šire zbog dejstva atropina na mišić sfinkter zenice, a vid postaje zamagljen usled loše akomodacije oka. Dry as a bone je duboka suvoća usta i grla zbog dejstva atropina na pljuvačne žlezde, što je praćeno žeđu i poteškoćama pri gutanju. Red as beet upućuje na crvenilo lica praćeno opštom vazodilatacijom kože, dok mad as a hen upućuje na teško mentalno stanje koje podseća na maniju. Govor je nerazumljiv i javlja se nemir i uznemirenost. Prisutne su i halucinacije. Takođe, atropin izaziva sinusnu tahikardiju od 120 do 160 otkucaja u minutu i polimorfnu leukocitozu od 12–17.000 po kubnom mm. Parališe i mišiće bešike što dovodi do zadržavanja urina.

Osetljivost na toksične efekte atropina varira. Deca su osetljivija na alkaloid i smrt nastupa nakon samo 10 mg/ml unesenih oralno. Prosečna smrtonosna doza za odraslog čoveka je 90 – 130 mg/ml.

Pozitivna dejstva

U 19. veku, ova biljka se koristila za lečenje kuge, paralize, manije i epilepsije. Korišćeni su ekstrakti listova ili korena u prahu. Takođe, zabeleženo je lečenje i Parkinsonove bolesti. Nekada se Atropa belladona u vidu pare udisala pri lečenju disajnih puteva, najčešće za bolesti koje obuhvataju smanjenu prohodnost bronhija. Danas se koristi u lečenju nekih oblika astme, ali ne kao prva linija terapije. 

Efikasnost atropina je zastupljena i kod određenih kardiovaskularnih bolesti. Jedna od njih je i bradikardija (usporen rad srca). Zabeleženo je lečenje i čireva na gastrointestinalnom traktu.

Najveći značaj atropina se ogleda u naučnom radu. Uz pomoć ovog alkaloida je ustanovljena funkcija parasimpatičkog dela autonomnog nervnog sistema, kao i identifikacija neurotransmitera acetilholina. Naime, atropin  je antiholinergijski agens — blokira acetilholin i smanjuje sekreciju. Usled toga, koristi se kao premedikacija anestezije.

Danas je trovanje atropinom retko. Upotreba atropina je ograničena na bolnice, apoteke, istraživačke laboratorije i farmaceutske kompanije. Ukoliko ipak dođe do trovanja, ispiranjem želuca otrovni alkaloid se eliminiše iz organizma u roku od 72-96 sati i pacijent se tada nesmetano oporavlja.

Abusus non tollit usum – nepravilna upotreba ne treba da utiče na pravilnu upotrebu.

Izvori:

  • Hemangi Rajput (2013.), Effects of Atropa belladonna as an Anti-Cholinergic, Nat Prod Chem Res 2013, 1:104
  • M R Lee (2007.) Solanaceae IV: Atropa belladonna, Deadly Nightshade, J R Coll Physicians Edinb 2007; 37:77–84