Botanička bašta – institut i spomenik prirode

Botanička bašta ,,Jevremovac“ prva je botanička bašta u Srbiji. Sa fondom od preko 2.300 različitih vrsta, izuzetno bogatim herbarijumom i bibliotekom, predstavlja pravo botaničko blago naše zemlje i regiona.

Botanička bašta Jevremovac

Izvor: https://static.nationalgeographic.rs/Picture/32903/jpeg/botanicka_basta_beograd_aps_862775181

 

Istorijat

Botanička bašta u Beogradu osnovana je 1874. godine na predlog Josifa Pančića. On je do tada gajio malu kolekciju biljaka u dvorištu Liceja i kao profesor botanike, koristio ih je u nastavi. Prvobitno je Botanička bašta bila smeštena na Doćolu pored obale Dunava, međutim vrlo brzo je poplavljena, a biljni fond je bio potpuno uništen. Bilo je neophodno da se bašta premesti na sigurniju lokaciju. Kralj Milan Obrenović, godinu dana nakon smrti upravnika bašte, Josifa Pančića, 1889. godine poklanja Velikoj školi imanje od 5,2 ha za potrebe podizanja nove Botaničke bašte. Pošto je to imanje nasledio od svog dede Jevrema Obrenovića, kralj je imao želju da bašta dobije ime po njemu. Od te godine, pa do danas, Botanička bašta se nalazi na istom mestu, između Takovske ulice i Bulevara Despota Stefana i nosi ime po dedi kralja Milana–,,Jevremovac“.

 

Bašta  nekad

Izvor:  https://jevremovac.bio.bg.ac.rs/imgs/pages/281931357456.jpg

 

Institut za botaniku

Institut za botaniku je deo Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu i smešten je u Botaničkoj bašti. Za brojne nastavne aktivnosti studenata (vežbe, ispite), ali i naučna istraživanja zadužene su: Katedra za ekologiju i geografiju biljaka, Katedra za algologiju, mikologiju i lihenologiju, Katedra za morfologiju i sistematiku biljaka, Katedra za mikrobiologiju i Katedra za fiziologiju biljaka koje se ovde nalaze.

 

Herbarijum Instituta za botaniku i Botaničke bašte ,,Jevremovac“ predstavlja jednu od najznačajnijih i najbogatijih herbarskih zbirki u Srbiji, ali i u Jugoistočnoj Evropi. Formiran je 1860. godine kada je Josif Pančić poklonio svoju zbirku Velikoj školi. Danas, nakon 161 godine od formiranja, zahvaljujući radu i doprinosu mnogih botaničara i istraživača, herbarijum broji preko 200.000 herbarskih listova sa biljnim materijalom sakupljenim na Balkanskom poluostrvu ili dobijenim razmenom sa drugim zemljama Evrope i sveta.

Herbarijum

Izvor: https://jevremovac.bio.bg.ac.rs/imgs/pages/1416207258893.jpg 

Herbarska presa

Izvor: https://jevremovac.bio.bg.ac.rs/imgs/pages/576678321394.jpg

 

U okviru Instituta za botaniku nalazi se i jedna od najstarijih i najbogatijih botaničkih biblioteka u regionu. Osnovana je 1853. godine i sadrži preko 7.000 knjiga i veliki broj naučnih časopisa i stručnih tekstova iz oblasti botanike. Najstarije knjige iz ove biblioteke potiču iz XVI i XVII veka.

 

Knjiga iz biblioteke Instituta za botaniku

Izvor: https://jevremovac.bio.bg.ac.rs/imgs/pages/482689343814.jpg

 

Značaj

Botanička bašta ,,Jevremovac“ je naučno-istraživačka, ali i kulturno-obrazovna institucija velikog značaja. Proglašena je za Spomenik prirode 1995. godine, a od 2007. godine predstavlja Spomenik kulture grada Beograda.

 Josif Pančić o značaju Botaničke bašte

“… Botanička bašta ima prema zahtevima današnjeg vremena dve zadaće da izvrši: s jedne strane da na malom prostoru sastavi flore one zemlje, čija se omladina ima tu botanici da uči, a s druge strane da pribere sve one eksotne biljke, koje su potrebne, da u bašti bude uglavnom predstavljena vegetacija celog sveta …”

Bogat biljni fond

Izvor: https://www.beograduzivo.rs/images/2018/04/botani%C4%8Dka-ba%C5%A1ta-jevremovac-beograd-9.jpg

 

 Bogat biljni fond u stakleniku

Izvor: https://leonbijelic.com/wp-content/uploads/2019/04/AJ2Q5449.jpg

Sadržaj

Prostor Bašte izdeljen je pešačkim stazama na zasebno organizovane celine kao što su kamenjari, papratnjaci, bazen sa lokvanjima i druge. Među 1.300 vrsta na otvorenom prostoru, posebno se izdvajaju Pančićeva omorika kao endemična vrsta naše zemlje, Ginko biloba, kavkaske zelkove, ali i primerci hrasta lužnjaka starosti preko 140 godina.

 

Staklenik

Staklena bašta izgrađena je 1892. godine u viktorijanskom stilu, sa centralnom kupolom i dva krila. Prostire se na oko 550 m² i sadrži oko 1.000 biljnih vrsta. U južnom, levom krilu i centralnoj kupoli nalaze se biljke tropskih kišnih šuma, a u desnom, severnom krilu nalazi se biljni svet pustinja, peska i kamena.

 Staklenik

Izvor: https://jevremovac.bio.bg.ac.rs/imgs/pages/504991896241.jpg

 

 

Japanski vrt

Japanski vrt u okviru Botaničke bašte uređen je u stilu jednostavnosti linija i boja i u harmoniji tri osnovna elementa: kamena, vode i biljke. Kamen je sveti objekat u kom prema, verovanju stanuju duhovi. Voda predstavlja stalne promene u prirodi, a svaka od biljaka ima svoju simboliku zbog koje je izabrana za vrt. Bor je simbol dugovečnosti i ljubavi, trešnjino drvo večite mladosti, a listopadni javori simbolizuju ciklus života i smrti. Zajedno sa zvukom potoka i mostom preko kog ,,duhovi ne mogu da pređu”, postiže se ambijent balansirane energije u japanskom stilu.

 

Japanski vrt

Izvor:  https://www.tob.rs/images/tekstovi/botanicka-basta.jpg

 

 Zaključak

Botanička bašta je prava zelena oaza u centru grada sa velikim florističkim bogatstvom. Zbog velikog značaja za nauku i obrazovanje, studenti svih fakulteta Univerziteta u Beogradu imaju besplatan ulaz uz indeks i priliku da bolje istraže biljni svet ,,Jevremovca“. Pored naučnog i nastavnog prostora, Bašta predstavlja i mesto za uživanje, koncerte, nastupe, dešavanja kao što su obeležavanje Dana planete Zemlje, Dan nauke ili događaji poput Wine Gardena, Festivala sireva i poslastica, Piknika u bašti i slično.

 

Izvori: