Plutajuća ostrva otpada

Jeste li se nekada zapitali koja je krajnja destinacija proizvoda od jednokratne plastike? Umesto da bude reciklirana, većina završava na deponijama ili u morima i okeanima. Vremenom se, na mnogim mestima širom svetskog mora, a posebno na severnom delu Tihog okeana, formirala masivna gomila plutajuće plastike, danas nazvana Velikim pacifičkim tepihom od smeća” (Pacific Garbage Patch). 

Svake godine oko 8 miliona tona otpada rekama stigne do naših okeana, dok više od pola ovog broja čini plastika. Ona je manje gustine od gustine vode, a to omogućava njeno zadržavanje na površini, odnosno ispod površine vode, zbog čega ugrožava brojne životinje koje naseljavaju te predele mora. 

Plastika u moru

Izvor slike: https://media.greenmatters.com/brand-img/YCS-Gc6/0x0/what-is-ocean-plastic-1544470336071.jpg

Kako plastika šteti našim okeanima?

Od obala u Indoneziji do udaljenog Arktika, plastika polako guši našu planetu. Većina je napravljena za jednokratku upotrebu, nakon čega se baci, a vremenom ulazi u naša zemljišta, kopnene vode i mora i okeane. Nakon što u vodama dolazi do njene fotorazgradnje, odnosno smanjivanja na sve manje i manje deliće, sve češće se dešava da je životinje slučajno konzumiraju umesto zooplanktona ili drugih živih bića kojima se hrane, a ona na taj način ulazi u lance ishrane, pa i naš prehrambeni lanac. Na kraju, ljudi svake godine unose u telo sve više plastike.

Šta je zapravo plastika? Ona predstavlja sintetički organski polimer napravljen od nafte, sa svojstvima idealno prilagođenim za širok spektar primena, uključujući pakovanje, izgradnju, opremu za sport i predmete za kuću, vozila, elektrotehniku i brojne druge. Ona je lagana, čvrsta i savitljiva. Oko polovina godišnje proizvedene plastike koristi se za dizajniranje predmeta za jednokratnu upotrebu, poput slamčica, kesa itd. Otkrivena je na obalama svih kontinenata, sa većom zastupljenošću u blizini popularnih turističkih destinacija i gusto naseljenih područja.

Godišnje se proizvede preko 300 miliona tona plastike za razne upotrebe. Pored toga što životinje gutaju ove ostatke, često bivajuzapletene u plastičnim ambalažama ili ribarskim mrežama, što uzrokuje ozbiljne povrede ili smrt. Kako bi se eliminisale pretnje koje postavlja jednokratna plastika, neophodno je uvesti recikliranje i ponovnu upotrebu ovih proizvoda, kao i podršku istraživanjima i inovacijama za razvoj novih alternativnih proizvoda zavišekratnu upotrebu! 

Brojne morske životinje, poput morskih ptica, kitova, riba i kornjača, pored toga što umiru usled gušenja izazvanim ingestijom plastičnih delića, umiru i od gladi jer im je želudac ispunjen plastikom. Plutajući delići takođe doprinose širenju invazivnih morskih organizama i bakterija, koji remete ekosisteme. Mikroplastika, odnosno delići plastike manji od 5mm, nađeni su u vodi iz slavine, pivu i soli u svim uzorcima prikupljenim u svetskim okeanima, uključujući Arktik. Poznato je da je nekoliko hemikalija koje se koriste u proizvodnji plastičnih materijala kancerogeno, da ometa endokrini sistem tela, izazivajući razvojne, reproduktivne, neurološke i imunološke poremećaje kod ljudi i životinja. Ukoliko dođe do sagorevanja ove sintetičke supstance, ispuštaju se velike količine ugljen-dioksida u atmosferu, čime se povećavaju emisije ugljenika i pogoršavaju klimatske promene. 

Prikaz godišnje potrošnje plastike

Izvor: https://www.iucn.org/resources/issues-briefs/marine-plastics

Ostrva otpada i Veliki pacifički tepih od smeća

Iz godine u godinu, sve veće količine otpada dospevaju u naša mora i okeane, a morskim strujama dolazi do specifičnog koncentrisanja smeća, tako da danas postoji pet velikih akumulacionih zona plastike širom ovih voda. Najveća se nalazi negde na pola puta između Havaja i Kalifornije, i naziva se Veliki pacifički tepih smeća. Ovo ostrvo plutajućeg smeća nalazi se otprilike između 135° i 155° ZGD, a 35° i 42° SGŠ. Počelo je da se stvara 1950-ih godina, a pretpostavlja se da će do 2050. godine polovina naših mora i okeana biti ugušeni u otpadu, uglavnom mikroplastikom, ali i krupnijim nerazgradivim predmetima. 

Projekat The Ocean Cleanup 2019. godine je uspešno sproveo prvi korak u čišćenju ovog tepiha smeća. U Vankuveru, Kanadi je iskrcano 60 kubnih metara plastičnog smeća sakupljenog iz Pacfika. Cilj je da se ovaj otpad reciklira i da se proizvodi onda prodaju, a profit ide u dalje finansiranje ovog projekta. 

Iako se za njega često upotrebljava izraz „ostrvo plastike”, Veliki pacifički tepih smeća nije čvrsta masa koja zaista formira ostrvo. Procenjuje se da u njemu pluta oko 80.000 tona plastike, a da tepih smeća zauzima površinu od 1.6 miliona kilometara kvadratnih, i sadrži ukupno 1.8 milijardi čestica raznih veličina. Čak 99% upravo je plastika, a čitavo ostrvo srazmerno je veličini tri Francuske.  

Lokacija ostrva smeća

Izvor: https://xraydelta.files.wordpress.com/2016/01/great-pacific-garbage-patch.png?w=768&h=453

Centar Velikog Pacifičkog tepiha od smeća je relativno miran region ovog okeana, iako ga okružuju brojne morske struje koje donose otpad. U ovom regionu nakupljaju se na stotine kilograma otpada po kvadratnom kilometru, dok se udaljavanjem od centra ova gustina smanjuje. Kroz istoriju, brojne materije takođe su kružile morskim strujama, međutim one su uvek bile biorazgradive prirode, dok se danas uglavnom sakupljaju plastika, koja je po prirodi samo fotorazgradiva, i drugi slični materijali. Tepih sačinjen od četkica za zube, automobilskih guma, velikih ribarskih mreža, baštenskih stolica, ali i mikroplastike, ugrožava marinske ekosisteme, a kroz lance ishrane i druge životinje i ljude. 

Do danas je registrovano 5 „glavnih” ostrva plastike: dva u Atlantiku, jedan u Indijskom okanu i još dva u Tihom okeanu. Pored njih u mnogim morima nalaze se manje „gomile” plastičnog otpada, i zagađenje je rasuto po vodama širom sveta. Takođe našem Mediteranu manja ostrva smeća predstavlju ozbiljnu pretnju. Zapravo, problem je još komplikovaniji, jer se radi o zatvorenom moru. U proseku, ovde se nalazi 115.000 komadića plutajuće plastike po kvadratnom kilometru. 

Nedavno je otkriveno masovno parče otpada u Južnom Pacifiku, a za to je zaslužan kapetan Čarls Mur, osnivač fondacije Agalita, neprofitne organizacije koja je posvećena rešavanju plastičnog otpada u morima i okeanima. Nekoliko godina Čarls Mur je ispitivao koncentraciju plastičnih čestica koje se nalaze u novootkrivenom ostvu smeća, a zabeležio da se po 1km² nalazi oko 3.340.000 komadića plastike, mase od oko 5.1 kg/km². Ostrvo Henderson, smešteno u južnom delu Pacifika nedavno je proglašeno najzagađenijim ostrvom na Zemlji, kad su naučnici otkrili da se na njemu nalazi skoro 18 tona plastičnog otpada. Od količine smeća, čak 68% celokupnog ostrva se ne vidi. 

Slika Velikog pacifičkog ostrva smeća

Izvor: https://theseaandme1913397.files.wordpress.com/2019/02/plastic-island.jpg

Zašto ne mogu pronaći ostrvo otpada pomoći Google Earth-a, iako imam koordinate? Čak i pomoću Guglovog satelita skoro je nemoguće uslikati plastične fragmente. Deo se nalazi ispod površine vode, potopljen, dok krupnije smeće isplivava i može se ponekad primetiti na satelitskom snimku. Google Earth traži strategije za dokumentovanje i snimanje slika ostrva otpada od 2009. godine, ali zadatak je težak. 

Kako i JA mogu da pomognem?

Ukoliko biste voleli da doprinesete smanjenju upotrebe plastike, možete započeti sa zamenom nekih od predmeta koje svakodnevno koristite, a koji su izgrađeni od jednokratne plastike, sa predmetima napravljenim od alternativnih materijala za višekratnu upotrebu. Danas sve veći broj ljudi prelazi na stil života bez otpada” (zero waste lifestyle). On teži  tome da se svaki resurs iskoristi do kraja i da se ne bacaju predmeti koji bi i dalje mogli da imaju upotrebu, ako ne originalnu, onda novopronađenu! Takođe, bitno je edukovati druge o tome koliko plastika danas predstavlja problem, a koliko će tek u budućnosti. Hajde da reagujemo sad, dok imamo prilike da promenimo to kako utičemo na živi svet svuda oko nas, i da ponovo živimo sa njim u harmoniji.

Prikaz pet zero waste pravila

Izvor: https://komunamarket.rs/blog/wp-content/uploads/2020/03/pet-5-zero-waste-pravila.jpg

Izvori: