Kako je dokumentarac ‚‚A Life on Our Planet” promenio naš pogled na svet

Prirodnjak i pionir ser David Attenborough nadahnuo je milione unoseći prirodni svet u naše domove. Preko malih ekrana upoznao nas je sa do tada neistraženim i dalekim predelima, sa nepoznatim i tajanstvenim vrstama i  izgubljenim kulturama.

Mnogo pre nego što je Bear Grills spavao u trupu kamile, ser David je šetao kroz neistraženu divljinu kako bi snimio neke od najudaljenijih predela na Zemlji. Tako da bez ambicije i istrajnosti njega i njegovih saradnika, milioni nas možda nikada ne bismo ni videli neke od najređih stvorenja na svetu.

U njegovim ranijim filmovima on izbliza prikazuje čudesnu raznolikost živih bića koja naseljavaju planetu. Na arhivskim snimcima on istražuje džunglu, izbliza prikazuje gorile ili se susreće sa lenjivcima lice u lice. 

 

 

Uvek je govorio da nije počeo da pravi emisije sa očuvanjem u vidu. Jednostavno je uživao u posmatranju prirode. Međutim, kako je vreme prolazilo postao je svestan da su životinje i staništa koja je snimao pod konstantnom pretnjom. Između ostalog, autor je dokumentarnih filmova koji se otvoreno bave ekološkim problemima, ali preferira suptilniji pristup. Prikazuje prirodni svet u nadi da ćemo biti nadahnuti da ga sačuvamo.

 

Naše vreme

Holocen kao razdoblje u istoriji Zemlje, koje mi smatramo našim dobom, jedno je od najstabilnijih razdoblja u dugoj istoriji naše planete. Takvu homeostazu isključivo održava stabilan biodiverzitet. Kako fitoplankton u morima i okeanima, tako i šume, livade i pašnjaci na kopnu igraju veliku ulogu u vezivanju ugljenika, doprinoseći time da se u atmosferi održava uravnotežen nivo gasova koji stvaraju efekat staklene bašte. Na taj način se zarobi optimalna količina Sunčeve svetlosti i toplote koju ona nosi. Ipak, uz pomoć belog prostranstva pod snegom i ledom na severnom i južnom polu višak te energije se vraća nazad u svemir, hladeći čitavu planet.

Upravo ovakvi uslovi omogućili su eksplozivno napredovanje i širenje naše populacije. Tako da, veći biodiverzitet, znači i bezbedniji život na Zemlji za sve, pa i nas.

 

Šta je pred nama?

Glavna prekretnica filma je slika „plavog klikera“, Zemlje, koja se prvi put gleda iz svemirske letelice početkom 1950-ih. Takva slika omogućila je čovečanstvu da razume nešto što ranije niko nije mogao, možda najvažniju istinu našeg doba, a to je da je naša planeta mala, usamljena i ranjiva. 

 

 

Kako film teče, ukupan sadržaj ugljenika u atmosferi i broj stanovnika rastu, utičući tako na nekontrolisan pad ukupnog biodiverziteta na Zemlji. Sa tim u vidu, ovo doba, kako ser David, tako i mnogi naučnici vide kao holocensko masovno izumiranje.

Priroda “plavog klikera” nije neiscrpna. Tako, radeći ono što je neodrživo, šteta koja se nanosi akumulira se do tačke u kojoj se ceo sistem konačno narušava.

U ljudskoj prirodi je da se čvrsto drži onoga što je poznato i da odbacuje ono što nije ili da od nepoznatog strahuje. Tako, jedan od najvećih problema današnjice je dobijanje energije iz neobnovljivih izvora energije, koje ima dugu tradiciju i pruža prividnu sigurnost.

Pored toga što se danas o njegovom negativnom uticaju zna, ovakav vid dobijanja energije je još uvek na vodećoj poziciji širom sveta. 

 

 

Izazovi i tranzicija

Mi, ljudska bića, imamo čudesnu sposobnost za rešavanje problema. Istorija nam pokazuje da se, uz odgovarajuću motivaciju, promene mogu odigrati u kratkom vremenskom rasponu.

Tako treba uzeti za primer državu Kostariku čija je vlada dala olakšice posednicima ukoliko na svojoj zemlji uzgajaju autohtone vrste. Tim su uspeli donekle da povrate biodiverzitet nekada bogate šume.

Ovakvi primeri postoje u celom svetu, samo je potrebna motivacija i finansije. Srećom, poslednjih godina težište je na ovakvim alternativnim i inovativnim idejama.

 

Zajedno možemo sve

Hrabri napori pojedinaca kao Dian Fossey u kampanji protiv kitolova i mnogih drugih nisu ni izbliza dovoljni da povrate ravnotežu koja je nekada postojala. Različite organizacije pokrenule su kampanje u edukaciji ljudi o njihovom doprinosu za održivu budućnost. Jedan od primera jeste kampanja Ujedinjenih nacija “Act now” sa idejom da svaki pojedinac malom izmenom svakodnevnih aktivnosti može mnogo pomoći u ovoj trci sa vremenom.

Iz prve ruke, ovaj film je moćan izveštaj o uticaju ljudi na prirodu i poruka nade za buduće generacije. Njegovo emitovanje poklapa se sa važnim periodom za ekološke akcije, dok svetski lideri donose kritične odluke o prirodi i klimi. 

 

 

 

 

Izvori: