Šta nam je donela (r)evolucija?

Ljudska bića možda više neće trpeti evolutivni pritisak koji je mučio naše pretke, ali to ne znači da je majka priroda otišla u penziju. Postavlja se pitanje da li onda još uvek evoluiramo? Zapravo nikada nismo ni prestajali, niti ćemo. 

Evolucija je nešto što se dešava u svim populacijama svih vrsta na planeti, a mi svakako nismo izuzetak. Štaviše, najnovija istraživanja ukazuju na to da je ljudska vrsta, u poslednjih 250 godina, evoluirala brže nego ikada. Naučnici u Australiji veruju da ljudi prolaze kroz takozvanu mikro-evoluciju, u kojoj se evolucione promene mogu posmatrati u kratkom vremenskom periodu. 

 

Medijana: mikro-evolucija modernih ljudi

Crtež medijalne arterijeCrtež medijalne arterije 

Možda još uvek nismo razvili supermoći, ali se beleži sve veći broj odraslih jedinki naše vrste sa dodatnom arterijom na podlaktici.

Medijana, arterija koja prolazi kroz centar podlaktice, je embrionalna struktura i glavni sud koji snabdeva podlakticu i šaku krvlju, sve dok se jednom ne formiraju radijalna i ulnarna arterija koja će je zameniti u daljim stupnjevima razvića. Međutim, neki ljudi zadržavaju sve tri arterije. Danas svaki treći čovek ima srednju arteriju koja pojačava dotok krvi u ruku. 

Studija istraživača sa Univerziteta Flajnders i Univerziteta Adelajd u Australiji, objavljena u Journal of Anatomy”, pokazala je da se  značajan porast u rasprostranjenosti ove arterije kod odraslih beleži još od 18. veka. Tim je za potrebe istraživanja analizirao studije objavljene krajem prošlog veka i secirao leševe osoba rođenih u 20. veku. Kada se uporede ljudi rođeni sredinom 19. veka sa ljudima rođenim krajem 20. veka, u novijim generacijama tu arteriju ima više od 30% populacije.  

Ovo povećanje bi moglo biti  rezultat mutacije gena koji su uključeni u razvoj medijalne arterije ili zdravstvenih problema majki tokom trudnoće, ili oboje zapravo. Ako se ovaj evolucioni trend nastavi, većina ljudi će imati srednju arteriju na podlaktici do 2100. godine, kaže dr Tegan Lukas sa Univerziteta Flajnders.

 

Profesor Heneberg, koji je član Instituta za Evolucionu medicinu na Univerzitetu u Cirihu, dodaje da srednja arterija povećava celokupno snabdevanje krvlju i može se koristiti kao zamena u hiruškim zahvatima u drugim delovima tela. 

 Zubi – prozor u izazove s kojima su se suočavali naši preci

Evolucija zubaUmni čovek bez umnjaka

Zubi nam pružaju uvid u različite aspekte evolucije. Vremenom je ljudsko lice postalo manje, što znači manje prostora za zube, a bebe se sve češće rađaju bez umnjaka. 

Profesorka antropologije na Univerzitetu u Ohaju Debi Guateli-Štajnberg u knjizi Šta zubi otkrivaju o ljudskoj evoluciji” zaključuje da 99% ljudi u čitavoj istoriji evolucije jedu hranu koja je ulovljena ili ubrana. Sa druge strane, naša trenutna ishrana bazirana je na mekoj, procesuiranoj i zaslađenoj hrani, koja se mnogo lakše obrađuje od hrane koju su koristili naši preci. Nakon industrijske revolucije  impakcija (nemogućnost nicanja zuba) umnjaka je 10 puta učestalija nego ranije.

 

 Da li ste čuli za fabelu?

Možda smo na svom evolucionom putovanju izgubili umnjake, ali smo dobili još jednu kost. 

Tri naučnika sa Unverziteta u Britaniji dokazali su da je čovečanstvo tokom poslednjih 100 godina razvilo i 207. kost u organizmu. Kost se naziva fabela i smeštena je sa zadnje strane zgloba kolena, a njena funkcija je da čuva tetivu, koja prelazi preko zgloba, od oštećenja i potpomaže njene mehaničke funkcije. 

Rezultati istraživanja objavljeni su  u Journal of Anatomy”. Podaci koje su istraživači obrađivali obuhvataju period od 1875. do 2018. godine, a zemlje koje su imale relevantne podatke i samim tim bile  podneblje istraživanja su Kina, Japan, Koreja i SAD. Dok je ova kost uobičajena pojava kod drugih sisara, statistika se za ljudsku vrstu menjala. Godine 1900. svega 7,64% ljudi je imalo ovu kost. Nakon 2000. godine procenat je skočio na 31% stanovništva. Učestalost je 3,5 puta veća, što je znak veoma brze evolucije. Danas ovu kost ima 52,83% ljudi, podjedanko žena i muškaraca. 

Koristeći podatke drugih istraživanja i poredeći rezultate, naučnici nisu pronašli porast učestalosti nekih drugih seizmoidnih kostiju u ljudskom organizmu, što ukazuje na jedinstvenost učestalosti fabele. Istraživači smatraju da su za ovo zaslužne promene u okruženju, na primer poboljšanje kvaliteta ishrane koje je dovelo do krupnije i snažnije konstitucije ljudi u odnosu na naše pretke. 

 

Kako ćemo izgledati za hiljadu godina?

Kada bi antropolozi u budućnosti pronašli fosilne ostatke čoveka, šta bi mogli da zaključe o našem životu i navikama? 

Svi ljudi na planeti se prehranjuju upotrebom neke vrste tehnologije, od jednostavnih alata za kopanje i logorske vatre do današnjih kombajna i električnih šporeta. Dok naši najbliži majmunoliki rođaci imaju snažno razvijene čeljusti prilagođene herbivornoj ishrani, naša tela su evoluirala tako da tehnologija umesto nas obavlja teži deo posla procesa varenja hrane. Naučnici predviđaju da bi u naredne četiri decenije moglo da dođe do promena zbog kojih bi ljudi mogli da žive duže, postaju roditelji u kasnijim godinama i da se oslanjaju na veštačku inteligenciju u svakodnevici. 

Činejnica da je kultura sveprisutna i veoma promenljiva karakteristika svih ljudskih života, samo je razlog više zašto naša evolucija još uvek nije gotova. 



RIzvor:

  • Lucas, Teghan et al. “Recently Increased Prevalence Of The Human Median Artery Of The Forearm: A Microevolutionary Change”. Journal Of Anatomy, vol 237, no. 4, 2020, pp. 623-631. Wiley, doi:10.1111/joa.13224. Accessed 18 Dec 2020.
  • Berthaume, Michael A. et al. “Fabella Prevalence Rate Increases Over 150 Years, And Rates Of Other Sesamoid Bones Remain Constant: A Systematic Review”. Journal Of Anatomy, 2019. Wiley, doi:10.1111/joa.12994. Accessed 18 Dec 2020.
  • https://news.flinders.edu.au/blog/2020/10/08/forearm-artery-reveals-human-evolution-continues/