Pričamo sa Milicom Kuzmanov

Za početak, možete li nam reći čime se bavite, odnosno koje usluge pružate i kojim klijentima su potrebne Vaše usluge?

Sekopak je operater ambalažnog otpada što znači da u ime kompanija opravdavamo zakonske ciljeve kada je u pitanju reciklaža i ponovno iskorišćenje ambalažnog otpada. Prema Zakonu o ambalaži i ambalažnom otpadu, svaka kompanija koja na tržište Republike Srbije plasira više od jedne tone ambalaže, u obavezi je da ispuni nacionalne ciljeve propisane od strane nadležnog ministarstva. Sekopak prvenstveno postoji da bi svojim klijentima koji su preneli svoje obaveze po osnovu ovog zakona ispunio date nacionalne ciljeve. Pored propisanih obaveza, klijenti kod nas mogu da dobije šire i sveobuhvatnije informacije što se tiče polja zaštite životne sredine i upravljanja otpadom, s toga je naša saradnja mnogo više od samo prenete ugovorne obaveze i njenog rešavanja. Pored toga, Sekopak sprovodi projekte i akcije za građane u cilju unapređenja sistema upravljanja ambažnim otpadom

Koje su prednosti Vašeg privrednog društva u odnosu na druga postrojenja za upravljanje ambalažnim otpadom?

 Sekopak ima mrežu saradanika sakupljača i reciklera uz pomoć kojih ispunjava zakonske ciljeve u ime kompanija. To znači da mi nemamo sopstveni reciklažni centar, već upravljamo otpadom kroz mrežu saradnika.

*Ako mislite na to šta nas izdvaja u odnosu na druge operatere:

Sekopak je već šestu godinu za redom lider na tržistu operatera ambalažnog otpada, sa najvećim količinama recikliranog i ponovo upotrebljenog ambalažnog otpada. Imamo profesionalni pristup kao i jednake uslove prema svim nasim klijentima. Takođe, Sekopak je jedini osnovan od strane privrede. Naši osnivači su Coca Cola HBC, A&P Pepsi, Apatinska pivara, Ball Packaging Europe, Bambi, Carlsberg, Fresh&Co, Knjaz Miloš i Tetra Pak. Trudimo se da gledamo širu sliku kada je u pitanju industrija i sprovodimo projekte i analize kako bismo unapredili sistem u Srbiji.

Kako ispunjavate nacionalne ciljeve i čuvate prirodu?

Kao što sam već napomenula, imamo mrežu saradnika sa kojima svakodnevno radimo na operativnom delu posla. Takođe, u saradnji sa Javnim komunalnim preduzećima postavljamo kante i kontejnere po gradovima širom Srbije i edukujemo građane kako bismo ih motivisali da odvajaju ambalažni otpad i sakupili što veće količine. Moglo bi se reći da je čuvanje prirode deo naše delatnosti. Postoje razni načini na koje možemo da čuvamo prirodu, reciklaža je svakako jedan od njih.

Šta se podrazumeva pod sistemom upravljanja ambalažnim otpadom?

Zakon definiše upravljanje ambalažnim otpadom kao planiranje i organizovanje aktivnosti vezanih za sakupljanje, transport, skladištenje, tretman i odlaganje ambalažnog otpada, uključujući nadzor nad tim aktivnostima i brigu o postrojenjima za upravljanje otpadom posle zatvaranja.

Sistem kao takav nije statičan, već se na njegovom razvjanju mora raditi. Svaka vrsta ambalaže ima svoje specifičnosti i izazove kada je u pitanju reciklaža, te se one moraju sagedati kako bi se unapredio sistem. Na primer, staklo se iz Srbije izvozi kako bi se recikliralo, ne postoji postrojenje za reciklažu stakla u našoj državi. Kako bi se uspostavio efikasan i ekonomski isplativ sistem, pokrenuli smo projekat Upravljanje staklenom ambalažom na Zapadnom Balkanu u kom pored nas učestvuju i NALED, GIZ i Apatinska pivara.

Šta je to cirkularna ekonomija i kako se može unaprediti?

Nasuprot linearnom modelu ekonomije uzmi-napravi-baci (od engleskog „take-waste-dispose“), cirkularni model podrazumeva kružni proces otpad postaje resurs koji može ponovo da se iskoristi. Ambalažni otpad umesto da završi na deponiji ponovo se vraća na rafove prodavnica, u nekom drugom obliku. Ovaj koncept zasnovan je na tri principa: smanjivanje (eng. „reduce“), ponovna upotreba (eng. „reuse“) i recikliranje materijala (eng. „recycle“).

 

Srbija je zemlja koja je još uvek u razvoju kada je u pitanju ovaj model ekonomije, ali sve više kompanija shvata da je linearni model zastareo. Kako bi se sistem unapredio, privreda, građani, država, pa i mediji treba da se okrenu ekološkim vrednostima i temama i preduzmu odgovornost za svoje postupke i poslovanje. Na primer, ono što privreda može da uradi jeste da prvenstvno pakuje proizvode u pakovanje koje može da se reciklira kako bi i građani mogli da recikliraju. Država treba da omogući građanima da odvajaju ambalažni otpad u kontejnere, a mediji da izveštavaju o ekološkim temama (ne samo kada gori deponija ili je zagađen vazdu).

Ja, kao građanin, razmišljam o tome gde će otpad koji ja proizvedem završiti. Ako bacite u svom domaćinstvu jednu kesu otpada dnevno, zamislite koliko je to otpada kada se uzmu u obzir sva domaćinstva u Srbiji.

  • U Srbiji se, prosečno, godišnje proizvede 338 kilograma komunalnog otpada po glavi stanovnika.
Da li možete da pojasnite načelo: „zagađivač plaća“?

Usluga zbrinjavanja otpada se naplaćuje, te onaj koji proizvodi otpad po zakonu mora i da plati njegovo zbrinjavanje. Svaka kompanija koja pusti u promet više od 1 tone ambalažnog otpada, u obavezi je da reciklira 63%, što je cilj za 2022. godinu, a ovaj procenat se zakonski svake godine povećava. Ovo se odnosi na ambalažni otpad, ali postoje i drugi tokovi otpada za koje važi isto pravilo da zagađivač plaća.  

Šta znači simbol „zelena tačka“ i ko je u Srbiji ovlašćen za davanje kompanijama licence za taj simbol?

Zelena tačka je međunarodno zaštićen simbol kojim se obeležava ambalaža proizvoda. Ona je potvrda korisniku da kompanija koja ga je plasirala na tržište učestvuje u sistemu upravljanja ambalažnim otpadom (preko nas ili nekog drugog operatera), da je društveno odgovorna i ekološki svesna. U svakoj državi postoji samo jedan operater koji može da izdaje licencu za ovaj znak, a u Srbiji je to upravo Sekopak.

Koje „projekte“ ste najuspešnije realizovali, koji „projekti“ su u toku, a koji se očekuju u narednom periodu?

Svi projekti su nam jednako biti i važno nam je da budu uspešni. U 2021. pokrenuli smo veoma važne projekte koji podrazumevaju veliki angažman, istraživanje, a sve u cilju unapređenja sistema i inovacije. Kroz projekat „Upravljanje staklenom ambalažom na Zapadnom Balkanu“ postavili smo zvona za odlaganje stakla u Kragujevcu, Nišu, Somboru i Varvarinu i povećali procenat sakupljene staklene ambalaže za 86% u prvih šest meseci projekta. Pridružuje nam se i grad Beograd gde će biti postavljeno 150 zvona na Savskom vencu i u Starom gradu.

Reciklomati su pametne mašine kojie imaju mogućnost prepoznavanja različitih tipova otpada Tetra Pak ambalaže, PET flaša, limenki i staklenih flaša, a odgovorni građani u zamenu za ambalažu mogu da dobiju benefite na kartici za gradski prevoz, Globaltel mobilnu telefoniju ili da doniraju novac.

U Beogradu je postavljeno 25 Globaltel reciklomata i do sada je sakupljeno više od 2 miliona ambalažnih jedinica koje je Sekopak poslao na reciklažu. U Kragujevcu smo kroz projekat „Reciklažom do vožnje“ postavili pet reciklomata zajedno sa kompanijama Tetra Pak, Coca-Cola HBC i Apatinska pivara i organizovali zanimljive akcije za edukaciju građana o korišćenju reciklomata. Ove mašine su novina u Srbiji, te kontinuirano pratimo pitanja građana i težimo da unapredimo mehanizam reciklomata, kao i tempo pražnjenja.

Sproveli smo vše od deset ekoloških akcija uprkos koroni, a pandemija ne sme da nas spreči u tome. Korona virus nas je možda dočekao sve nespremno, ali morali smo da nađemo način da nastavimo da sprovodimo ekološke akcije i projekte na bezbedan način. Budi se ekološka svest u ljudima, zato je važno da im pružimo bitne informacije o reciklaži i damo im mogućnost da primene stečeno znanje.