Pričamo sa dr Anđeljkom Petrovićem

Za početak recite nam nešto o sebi što ne bismo saznali iz Vaše biografije?

Daltonista sam.

Kao neko ko je završio srednju medicinsku školu, da li ste planirali da upišete medicinu i nastavite svoje obrazovanje u tom pravcu i kako ste se ipak odlučili da upišete biologiju?

Odrastajući u malom mestu (Sevojnu) i provodeći leta u selu, bio sam oduvek okrenut prirodi. Prilikom upisa srednje škole dvoumio sam se između Poljoprivredne i Medicinske škole, a presudilo je to što je do Medicinske trebalo kraće da se putuje. Iskreno sa 15 godina nisam baš razmišljao o nastavku školovanja, tada su primat imale neke druge stvari. Što sam više učio o medicini i više upoznavao ljude to sam bio sigurniji da su mi druge životinje zanimljivije i draže. Definitivnu odluku o tome da ću upisati biologiju sam doneo u trećem razredu srednje škole nakon povratka iz Petnice. Tamo sam se po prvi put upoznao sa procesom istraživanja i shvatio da bih time želeo da se bavim. I tako na moju sreću, a na veliku žalost mnogih članova šire familije nisam upisao ni medicinu ni stomatologiju.

Zašto ste se opredelili za magistarske studije na Katedri za zoologiju beskičmenjaka i entomologiju?

To je došlo nekako spontano pošto sam se od prve godine studija zainteresovao za beskičmenjake. Kao studenta fascinirala me je brojnost i sveprisutnost insekata, kao i činjenica da je znanje o njima vrlo ograničeno. U okviru BID-a  sam se upoznao i sa lepotama terenskog istraživanja, pa mogu reći da je upis magistarskih studija bio samo logičan nastavak.

Predajete Forenzičku entomologiju i već znamo da je entomologija nešto što Vas interesuje i što volite, kakvu ulogu tu igra forenzika? Da li Vam je i ona predmet interesovanja?

Ja sam duboko u sebi još uvek dete pa me interesuju najrazličitije stvari. Privlače me razne nauke (ne samo biološke), ali forenzika mi nije među tri omiljene. Sa druge strane uloga insekata u svetu oko nas mi je najzanimljivija. U mom viđenju stvari Forenzička entomologija je ipak samo entomologija. Za entomologa nije mnogo drugačija od bilo koje druge grane entomologije. Jednostavno proučavate biologiju, ekologiju, ponašanje itd. insekata koji su igrom slučaja povezani sa životinjskim leševima. Činjenica da podaci dobijeni ovim istraživanjima mogu da doprinesu nekoj forenzičkoj istrazi je samo bonus.

Da li imate omiljenog ineskta, ako da, koji bi to insekt bio i zašto?

Ovo je baš teško pitanje, kao kada biste roditelja pitali koje dete najviše voli. Ako bih baš morao da izaberem onda bi to bile ipak dve vrste: 1 ) Areopraon chaitophori – jer je to prva vrsta koju sam ja opisao i 2) spavajuća hironomida (Polypedilum vanderplanki) zbog fascinantnog životnog ciklusa, gde u stadijumu spavajuće larve mogu da prežive najekstremnije uslove životne sredine, pa čak i zračenje od 7.000 

Gy (greja) i temperature od – 270 oC do + 102 oC.

Koje istraživanje trenutno okupira Vašu pažnju i interesovanje?

Trenutno sam okupiran parazitoidima. Konkretno radim na istraživanjima taksonomije parazitoidnih osa (potfamilija Aphidiinae) sa prostora Evrope, Vijetnama i Južne Koreje. Takođe, istražujemo i ekosistemske usluge koje pružaju insekti oprašivači i prirodni neprijatelji „štetočina“ kako bi se minimalizovali štetni uticaji poljoprivrede na životnu sredinu.

Koje su to dobre strane zanimanja jednog biologa, a koje biste izdvojili kao loše?

Biolog je veoma široko zanimanje i na svakom radnom mestu postoje i dobre i loše strane. Dobra strana je svakako da radiš ono što voliš, jer niko ne postaje biolog da bi se obogatio. Loša strana (osim toga što nećete postati bogati) može biti i ta što će vas ostali ljudi često posmatrati kao čudaka, mada to može biti i dobro.

Da li smatrate da je teško zaposliti se kao biolog u današnje vreme? 

Definitivno živimo u paradoksalnom vremenu jer je biologija nauka 21. veka (a verovatno i narednog) dok istovremeno biolozi nisu prepoznati kao bitni činioci društva. Postoji mnogo radnih mesta na kojima bi trebalo da rade biolozi ali su ona „okupirana“ nekim drugim profesijama. Nažalost, mislim da, danas u Srbiji, nije ni malo lako zaposliti se kao biolog. Neophodno je da svi zajedno (i fakulteti i studenti i profesori) radimo mnogo više na tome da biolozi dobiju zasluženo mesto u društvu.

U prethodnom intervjuu mogli smo da pročitamo koji su to bili vaši omiljeni predmeti tokom studiranja. Možete li sada, kao profesor da nam kažete koji predmet najviše volite da predajete i zašto?

Još jedno mnogo teško pitanje. Iskreno volim da držim vežbe, jer smo tu u neposrednom kontaktu sa studentima. Što se tiče predavanja tu bih morao da izdvojim Forenzičku entomologiju pošto je to baš moj predmet koji sam osmislio i realizujem ga sa velikim entuzijazmom.

Koji Vam je omiljeni deo toga što ste profesor? Da li smatrate da ste težak ispitivač na ispitima?

Najveće zadovoljstvo mi pričinjavaju oni trenuci kada shvatim da sam uspeo nekome da približim suštinu biologije i međusobnu povezanost sveta oko nas, kada kod studenta prepoznam promenu u načinu razmišljanja. Što se težine tiče, mislim da to nije lepo pitati ljude koji su se ugojili. Šalu na stranu, stvarno mislim da je to više pitanje za studente nego za mene. Iz moje perspektive nisam težak, jer tražim samo deo onoga što dajem na predavanjima i vežbama. Nedavno sam čuo da sam strog, ali pravedan, što sam doživeo kao veliki kompliment. 

Koje tri reči Vam prvo padnu na pamet kad Vam neko kaže „biologija?

Život, insekti i lepota.

Koji to hobi okupira Vašu pažnju, a da ne uključuje biologiju?

Ništa u životu nema smisla osim u svetlu biologije. Šalim se naravno. Kako vreme prolazi sve imam manje vremena za hobije ali i dalje stižem da čitam i nešto ređe da pravim modele od papira.

Koji Vam je omiljeni žanr i koja je to nebiološka knjiga za koju smatrate da svi treba da pročitaju? 

Omiljeni književni žanr mi je fantastika i mnogo je knjiga za koje mislim da bi svi trebalo da pročitaju ali neka budu ove: Autostoperski vodič kroz galaksiju (Daglas Adams) i Dobra predskazanja (Teri Pračet i Nil Gejmen)

U prethodnom intervjuu pomenuli ste da imate „malo neobičan“ ukus za filmove. Koliko se Vaš ukus za filmove tokom godina promenio? Koji Vam je omiljeni film, a koja omiljena tv serija?

Ukus se nije promenio, mada sada češće pogledam „lakše“ (Holivudske) filmove. Jedan od mojih omiljenih filmova je „101 Reykjavík“ (mada obožavam i „The Doors“), a omiljena serija mi je  „Ratovi zvezda“ (nije serija ali ima delova kao da jeste). 

Koji su to saveti koje biste Vi dali studentima, a voleli biste da je Vama neko rekao tada?

Nisam baš dobar savetodavac, ali potrudite se da shvatite kako nešto stvarno izgleda i funcioniše, jer u prirodi postoji ograničen broj načina na koje stvari funkcionišu.  

I za sam kraj. Marvel ili DC?

Zbog supreheroja bih rekao Marvel, a zbog Gejmena DC, tako neka bude Alan Ford. Samo čitajte stripove bez obzira na izdavačku kuću.