Misterija ostrva Guam

Guam je malo ostrvo u zapadnom Pacifiku poznato kao „Ostrvo ratnika” zbog svoje značajne uloge u Drugom svetskom ratu. Čamorani, stanovnici Guama, početkom 20. veka suočavali su se sa još većim neprijateljem od rata – sa misterioznom guamskom bolešću.

Guamska bolest, kompleks ALS-PDC, predstavlja neurodegenerativno oboljenje koje uključuje amiotrofičnu lateralnu sklerozu (ALS), Parkinsonovu bolest (PD) i znake demencije karakteristične za Alchajmerovu bolest. Ovo oboljenje, zabeleženo je, osim na ostrvu Guam, u zapadnoj Papua Novoj Gvineji i na poluostrvu Ki u Japanu. Na svom vrhuncu 1950-ih godina, ova bolest je postala vodeći uzrok smrti Čamorana, sa stopom učestalosti od oko 420 obolelih na 100 hiljada stanovnika. Poređenja radi, sama stopa je značajno veća od uobičajene učestalosti ALS-a u svetu (1 oboleli na 100 hiljada stanovnika).

Usled mnogih nepoznanica vezanih za ovu bolest, postavlja se pitanje da li je guamska bolest nasledna ili uzrokovana nekim faktorima iz spoljašnje sredine? Uprkos brojnim genetičkim studijama porodica na Guamu, nije bilo čvrstih dokaza da je genetika glavni faktor u razviću bolesti, već se smatralo da je to neki faktor iz okruženja. Što se tiče faktora iz spoljašnje sredine, među do sada postavljenim hipotezama posebno se izdvaja ona koja se odnosi na neurotoksine u semenima endemske biljne vrste Cycas micronesica koja raste isključivo na ostrvu Guam i nekoliko okolnih ostrva. U semenima je detektovana neproteinska aminokiselina β-metilamino-L-alanin tj. BMAA. Jedan deo naučne javnosti smatra da bi upravo ona mogla biti odgovorna za nastanak guamske bolesti, zbog pogrešne ugradnje u neke od ključnih proteina u centralnom nervnom sistemu. Tretman laboratorijskih životinja ovim neurotoksinom, međutim, nije doveo do karakterističnih simptoma i znakova guamske bolesti. Aminokiselina BMAA mogla bi da potiče kako iz same biljke, tako i od cijanobakterija koje žive u simbiozi sa njom.

Ostrvo Guam

Izvor slike: https://i2.wp.com/therealnews.com/wp-content/uploads/2019/10/DLY093019_bevacqua_guam.jpg?fit=1024%2C576&ssl=1

Kako je neurotoksin dospeo u njihov organizam?


Tokom, ali i nakon Drugog svetskog rata, Čamorani su pripremali brašno na tradicionalan način, upravo od semena pomenute biljne vrste, što ide u prilog cikas hipotezi. Budući da su generalno bili upoznati sa toksičnošću same biljke, njena semena obično su ispirali tokom više dana, pre nego što bi ih upotrebili za dobijanje brašna. Od dobijenog brašna bi kasnije pripremali hleb, a potom palačinke, kao i razne vrste kolača specifičnih za njihovu zajednicu. Zanimljivo je da su, palačinke i kolače od tako dobijenog brašna, rado jeli i veterani američke vojske, koji su i sami kasnije razvili bolest. 

Biljka Cycas micronesica

Izvor slike:https://images.squarespace-cdn.com/content/v1/54714c4ee4b02066daf5f2e7/1461733010583-RLWH5B2ENO5XKUBRZQJ4/IMG_1950.jpg?format=2500w

Osim direktne upotrebe biljke u ishrani od strane čoveka, trebalo bi istaći podatak da jedna manja grupa istraživača zastupa stanovište da je vrsta C. micronesica hrana i voćnim slepim miševima Pteropus tokudae koji predstavljaju delikates, ne samo među Čamoranima, već i šire, u regionu zapadnog Pacifika. Radi se o hipotezi koja zastupa bioakumulaciju, tj. biomagnifikaciju neproteinske aminokiseline BMAA u ovim sisarima koja potiče od njihove ishrane semenima cikasa. 

Voćni slepi miševi

Izvor slike: http://www.biolib.cz/IMG/GAL/11480.jpg

Sa prihvatanjem zapadne kulture i običaja, menjale su se navike lokalnog stanovništva uključujući pripadnike manjinskih zajednica koje žive izolovano u selima. Samim tim i praksa upotrebe semena cikasa u pripremi brašna na tradicionalan način praktično je otišla u zaborav.

U prilog cikas teoriji i lancu ishrane ide podatak da na obližnjem ostrvu Sajpan nije zabeležen ni jedan jedini slučaj obolele osobe od datog kompleksa (ALS-PDC). Na ovom ostrvu nema biljke C. micronesica zbog toga što su je Japanci za vreme Drugog svetskog rata u celosti posekli radi uzgajanja šećerne trske.

Sam uzrok ALS-PDC kompleksa još uvek je nepoznat, a ovo oboljenje skoro pred iščeznućem. Ostalo nam je još samo nekoliko milja Umatačkog zaliva koje krije osnovni ključ za dešifrovanje ne samo guamske bolesti, već i mnogih drugih neurodegenerativnih oboljenja. Imajući ovo u vidu, napredno dizajniran eksperiment uz efikasnu realizaciju napokon bi mogao da rasvetli višedecenijsku medicinsku enigmu kako u prevenciji neurodegenerativnih bolesti, tako i njihovom boljem razumevanju i tretmanu.

Poprečni presek mozga

Izvor slike: https://scienceonscreen.org/assets/films/_1100x619_crop_top-center_75_none/The-Illness-and-the-Odyssey.jpg

Izvori:

  • Cox, Paul Alan, and Oliver W. Sacks. “Cycad neurotoxins, consumption of flying foxes, and ALS-PDC disease in Guam.” Neurology 58.6 (2002): 956-959.
  • Miller, Greg. “Guam’s Deadly Stalker: On the Loose Worldwide?.” (2006): 428-431.
  • Cox, Paul Alan, Sandra Anne Banack, and Susan J. Murch. “Biomagnification of cyanobacterial neurotoxins and neurodegenerative disease among the Chamorro people of Guam.” Proceedings of the National Academy of Sciences 100.23 (2003): 13380-13383.